Mi smo se u dvije godine mandata popeli s 0,6 na 0,91, a kako nisam osoba koja se razmeće obećanjima za razliku od nekih mojih prethodnika koji su se zaklinjali u 1 posto pa su pali ispod 0,5, mogu samo ponoviti ono što sam rekla u prvim intervjuima kako se nadam da ćemo do kraja mandata doći do 1 posto. Linearno smo povećali sredstva u svim dijelovima stvaralaštva, uveli smo nove natječaje, kao što je pilot program sudjelovanja u kulturi i razvoju publike, a uskoro ćemo raspisati javni poziv za financiranje vizualnih umjetnika gdje ćemo im omogućiti da dobiju potpore za produkciju, ali i rad u ateljeima.
Što se događa sa zakonima, npr. Zakonom o knjižnicama?
Sad su pred drugim čitanjem novi Zakon o muzejima, Zakon o arhivima i Zakon o audiovizualnim djelatnostima, a do ljeta će u javnoj raspravi biti i Zakon o knjižnicama. Početkom kolovoza kreće u provedbu veliki projekt digitalizacije kulturne baštine, težak 80 milijuna kuna, čime ćemo postaviti temelj angažiranijoj digitalizaciji. Nakon toga u javnu raspravu idu Zakon o umjetnicima i Zakon o kazalištima, a očekuje nas i revizija poreznih propisa u odnosu na umjetnost i kulturu. Naručili smo od Instituta za javne financije studiju o poreznom tretmanu kulture i umjetnosti koju smo nedavno prezentirali u Ministarstvu kulture te koja pokazuje dobre i loše strane našeg sustava, usporedno s drugim europskim državama. Predložit ćemo Ministarstvu financija, određene korekcije u poreznom sustavu koje će stvoriti poticajniji okvir za ulaganje u kulturu i umjetnost.
Imate li u planu i gradnju velikih infrastrukturnih projekata, poput knjižnica i nove scene za zagrebački HNK?
Hoće li se u Zakonu o HRT-u mijenjati odredba da ravnatelja HRT-a imenuje Sabor?
Nažalost, 2012. godine, bez ikakve javne rasprave, tadašnja Kukuriku vlada je odlučila da glavnog ravnatelja bira Sabor, a mi smo taj model naslijedili. Međutim, naslijedili smo i bezvlađe te dugove na HRT-u. Počeli smo s pripremnim radnjama za izmjene Zakona o elektroničkim medijima u svjetlu skorog usvajanja revizije Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Nakon toga počet ćemo raditi na Zakonu o medijima, a trebat će i određene korekcije u Zakonu o HRT-u i Zakonu o HINI. Prije eventualnih izmjena i dopuna provest ćemo široku javnu raspravu. Vlada je poslala jasne poruke ravnateljstvu da očekuje restrukturiranje i uštede, a HRT je već izašao s podatkom o sto milijuna kuna dobiti u odnosu na prošlu godinu, čime su počeli servisirati nagomilane gubitke.
Koliko ste zadovoljni s učinjenim promjenama?
Moj profesor violine uvijek me je učio da ako se jedan dan probudiš i zaključiš da si zadovoljna, onda objesi violinu na zid. Dakle, uvijek mislim da treba više. Drago mi je što smo vratili red u sustav. Do prije dvije godine korisnici sredstava Ministarstva kulture dobivali su ugovore u svibnju ili lipnju, a mi smo sve uspjeli realizirati do kraja godine tako da su svi još prije Nove godine znali s koliko sredstava raspolažu. To smatram velikim uspjehom ministarstva i svih mojih suradnika. Trudimo se čitav taj reformski paket zakona donositi kroz široku raspravu i konzultaciju sa sektorima, jer samo takav pristup ima budućnost. Ambicija i planova imamo jako puno.
Postoji li neki animozitet na relaciji Rijeke kao europske prijestolnice kulture s obzirom na to da kazališni program osmišljava Oliver Frljić?
Umjetnički ravnatelj projekta je Slaven Tolj. Vlada je dala punu podršku tom projektu i na relaciji EPK Rijeka i Ministarstva kulture te ljudi koji vode EPK imamo redovite susrete, pratimo njihove projekte te sufinanciramo velike infrastrukturne projekte. Grad Rijeka je kao i svaka druga europska prijestolnica samostalan u oblikovanju programa i nadam se da pripreme idu svojim redom.
Na koji će način Ministarstvo kulture pozicionirati hrvatsku kulturu u Europi 2020. godine, kad će Hrvatska predsjedati EU?
Vjerujem da ćemo predstaviti Hrvatsku kao suvremenu europsku državu u kojoj se u umjetnosti i kulturi događaju relevantne i zanimljive stvari.
Imate li dojam da još postoje razni pokušaji s ultrakonzervativne političke scene da se kulturom ideološki manipulira i stvaraju dva tabora - ljevica i desnica u kulturi?
Sigurno da postoje. Svi oni koji su na nekim radikalnim polovima, bilo lijevim, bilo desnim, žele nametnuti samo svoju viziju kao jedinu ispravnu i jedinu istinitu. Međutim, takvi su uvijek manjina, u nekom razdoblju mogu biti glasniji ili manje glasni, ali ono što je naš cilj jest stvoriti i očuvati prostor slobode u kojem se svatko može slobodno izraziti i imati pravo stvarati sukladno svojem umjetničkom habitusu. A oni koji su na ekstremnom polu uvijek će etiketirati i poticati sukobe jer nisu u stanju ponuditi nikakav drugi sadržaj. Ja sam jednako napadana i od jednih i od drugih, uglavnom nam imputiraju da donosimo odluke zbog nekih ideoloških pritisaka. Mi svoje odluke donosimo na temelju prosudbe stručnih tijela koja vrijednosno ocjenjuju je li pojedini program dobar ili loš, i ne bavimo se ideologijom. Smatram da je to uloga Ministarstva kulture u jednoj suvremenoj europskoj demokratskoj državi u 21. stoljeću.
Kako izbjeći ideologiziranje u politički i ideološki iznimno polariziranoj zemlji?
Trudim se komunicirati sa svima i biti otvorena. Puno putujem po Hrvatskoj, odlazim na različite kulturne manifestacije i u Zagrebu i u drugim sredinama. Žao mi je da se u javnost ne može probiti, osim s dva, tri retka neke usputne vijesti, informacija o toj silnoj pozitivnoj energiji koja se stvara oko kulture i umjetnosti u Hrvatskoj.
Što vi čitate?
Ukus mi je, kao i mnogim knjigoljupcima, eklektičan i mijenja se s vremenom. Zadnjih mjeseci više sam čitala hrvatske autore, pokušavajući sustići zaostatke. Naime, ovaj posao ostavlja malo slobodnog vremena za čitanje, pa manje čitam. Postat ću objekt Strategije za poticanje čitanja.
