Hrvoje Hribar podnio je u ponedjeljak ostavku na dužnost ravnatelja Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC) koju je Upravni odbor jednoglasno prihvatio.
Hribar je ostavku podnio na konstituirajućoj sjednici novoga Upravnog odbora HAVC-a nakon nepovoljnog mišljenja Državne revizije o radu Centra.
Novinarima je nakon sjednice rekao da poštuje mišljenje Državne revizije, bez obzira na to što se on osobno i HAVC s njome ne slažu, te da nije želio da djelatnost Centra pati zbog nastalih okolnosti.
U reviziji je, uz ostalo, navedeno kako je tijekom 2015. ravnatelj Hrvoje Hribar raspolagao sredstvima na temelju zaključenih ugovora, u iznosima iznad 50.000 kuna, bez odluke Upravnog odbora, a za iznose iznad 200.000 kuna bez suglasnosti osnivača, Ministarstva kulture, te da Upravni odbor Centra nije odlučivao o Financijskom planu i godišnjem obračunu za tu godinu, što nije u skladu s odredbama Zakona i Statuta.
Također, Financijski plan Centra ne sadrži prihode iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, te obrazloženje prijedloga financijskog plana i nije sastavljen u skladu sa Zakonom o proračunu.
Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i Hrvatska udruga producenata (HRUP) pozdravili su u ponedjeljak ukazivanje revizije na nepravilnosti u radu Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC), upozoravajući pritom na dijelove izvješća u kojima Državni ured za reviziju "ozbiljno prekoračuje svoje ingerencije".
U reviziji se, navode DHFR i HRUP, ističe da "nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture".
Time si je, smatraju redatelji i producenti, Državni ured za reviziju pridao pravo estetskih i umjetničkih prosudbi, što je posve izvan prirode i ingerencije takve institucije. "Kakve bi to pokazatelje trebalo podastrijeti Državnom uredu za reviziju da bi mogao ocijeniti relevantnost spomenutih projekata? Izdiže li se ovom rečenicom Državni ured izvan svojih zakonskih ovlasti", pitaju iz DHFR-a i HRUP-a.
Računovodstveno i knjigovodstveno dokazivanje dosega hrvatske kulture, dodaju, "u ovom slučaju hrvatskoga filma, čiju su kvalitetu prepoznale najeminentnije i najrelevantnije svjetske filmske institucije i priredbe, čin je bez presedana koji bismo jedino mogli opisati Krležinim naslovom – Na rubu pameti".
Upozoravaju i na dio izvješća kojim se, po mišljenju DHFR-a i HRUP-a, u kinematografiju uvodi politička kontrola. "Državni revizor kao nepravilnost izdvaja sve ugovore iznad iznosa od 200 tisuća kuna jer ih nije potpisao ministar kulture. Dosadašnji ministri, ravnatelji i upravni odbori su praksu potpisivanja ugovora iznad 200 tisuća kuna primjenjivali samo na sredstva za operativni rad Centra, a ne na sredstva za filmove", napominje se u priopćenju Koordinacije HRUP-a i DHFR-a.
"Kako su svi ugovori za produkciju filmskih djela iznad 200 tisuća kuna, Državni ured za reviziju dakle sugerira uvođenje prakse po kojoj se ni jedan film u RH neće moći snimiti bez odobrenja Vlade. Time se ruše i poništavaju dugogodišnji napori da se kinematografija uspostavi kao neovisan sustav odvojen od politike te bi u stvarnosti značilo povratak soc-komunističkom modelu upravljanja filmom u kojemu nema mjesta umjetnosti koju nije odobrila vlast", navode.
Takvo čitanje zakona, smatraju, "može imati nesagledive posljedice i dokinulo bi neovisnost hrvatskoga filma te ugrozilo sadržaj članka Ustava RH kojim se jamči sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva".
Kako bi dobili jasno i nedvosmisleno tumačenje kojim bi se osigurala neovisnost hrvatske kinematografije i u želji da se zaštiti sustav koji već godinama daje izuzetne umjetničke i pozitivne financijske rezultate, DHFR i HRUP uputit će Saboru RH zamolbu za interpretacijom dijelova Zakona "kojima Državni ured za reviziju daje faraonske ovlasti ministru kulture", stoji u priopćenju.
