Kultura
531 prikaza

Hrvati neće dopustiti da maligni ignorant Hasanbegović razori kulturu

"Orešković je tu samo zato što Karamarko ne zna engleski i da im malo popravi računovodstvo"

Može li se pobijediti moćni Zmaj, odnosno, totalitarizam, i imaju li građani onakvu vlast kakvu i zaslužuju samo su neka od pitanja na koja pokušava odgovoriti najnovija vrlo aktualna satirična predstava kazališta Kerempuh "Zmaj", u kojoj glavnu ulogu troglavog Zmaja igra izvanredan glumac, aktivist iz uvjerenja i član inicijative Kulturnjaci 2016. Vilim Matula. Tu političku bajku napisao je 1943. ruski pisac Jevgenij Švarc i ona je nakon premijere zabranjena jer su cenzori u liku Zmaja vidjeli Staljina, tako da se na pozornicama ponovno pojavila tek nakon 20-ak godina. Kako nam je ispričao Matula, koji je tijekom 30-godišnje karijere prošao put od nekadašnjeg PIK-a, preko ZKM-a i nezavisne scene, odigravši mnogo maestralnih uloga, između ostalih i nezaboravnog Münchausena, komad kritizira sve totalitarne sustave i vrlo je aktualan i danas, ali je tekst "zakodiran i može se shvatiti na različite načine."

Vili Matula na prosvjedima za Cvjetni | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

Express: Kakav je vaš lik u toj političkoj satiri "Zmaj"? I koliko je predstava aktualna?

Vili Matula: To je politička bajka o gradiću u kojem već 400 godina vlada Zmaj koji ima tri glave, a uz njega se pojavljuju i drugi likovi kao što su lijepa princeza i hrabri Vitez lutalica. Kad je ingeniozni Švarc napisao tu fenomenalnu satiru, vjerojatno se radilo o kritici Romanovih i aristokracije u carskoj Rusiji, a kasnije, kad se nakon revolucije izopačio socijalizam, oštrica se usmjerila protiv staljinizma. No ne treba gubiti vrijeme na prošlost. Tekst jako korespondira s našim vremenom, u kojem, recimo, paradiraju oni smiješni mačkaraši u nekakvim viteškim redovima, poput Romana Bolkovića i ekipe, koji kao ubijaju zmaja. Bajka je vrlo aktualna jer kritizira totalitarne sustave, ali je zakodirana i svaki je gledatelj može dekodirati na svoj način. No ja ne bih htio previše objašnjavati i tako utjecati na njihovo čitanje, neka svaki gledatelj shvati na svoj način.

Express: Tko je taj Zmaj u hrvatskom kontekstu? Je li makedonski redatelj Aleksandar Popovski, koji radi širom Europe, aktualizirao Švarcov tekst i ubacio imena ili neke druge podatke iz hrvatske stvarnosti?

Vili Matula na prosvjedima | Author: Žarko Bašić/ PIXSELL Žarko Bašić/ PIXSELL

Vili Matula: Taj Zmaj je totalitarizam, ali i svaki drugi politički sustav koji se u pozivanju na demokraciju izopačio. Popovski je tekst aktualizirao, tako da se u predstavi može vidjeti sličnost sa svim suvremenim totalitarizmima. Evo, sad smo vidjeli s kakvim ponosom je dočekan veliki zmaj od Turske: domaći zmajevi poklonili su se zmaju od Turske, koji uvodi teološku državu i briše sekularizam iz ustava, što kod nas Bozanić već odavno zaziva, a to je sigurno i Karamarkov plan. U tom slučaju bi Hasanbegović trebao biti mistični spoj od Alaha preko gemišta do Duha Svetoga.

Express: Kazalište Kerempuh napravilo je u zadnje vrijeme repertoarni pomak i izvodi aktualne tekstove domaćih i stranih autora. Kakvo mjesto ima satira danas kod nas?

Vili Matula: Da, u Kerempuhu se stvarno u posljednje vrijeme osjeća promjena repertoara, pa tako imamo na rasporedu predstave kao što su Mrozekova "Policija", "Ko živ ‘ko mrtav" Matišića, Basare i Bojčeva, zatim Kovačevićevu "Maratonci trči počasni krug" i sad najnoviji Švarcov "Zmaj". Poznato je da je satira nastala u vrijeme totalitarističkih sistema kad umjetnici nisu smjeli otvoreno izraziti svoje mišljenje i političke stavove. No za satiru postoji i danas veliko zanimanje. Svi ovi sistemi koji očito naginju i teže totalitarizmu, i žele sve podvrgnuti jednoj politički dirigiranoj misli ili prijetnji, odlična su podloga za nastajanje satire. Na primjer, Karamarko je rekao da možeš o Tuđmanu i Domovinskom ratu kod kuće misliti što hoćeš, ali u javnosti samo ono što će ti on i Hasanbegović odrediti. Ta prijetnja je stvorila odlične klimatske uvjete za rast satire, koji uvjetuju i izbor komada.

Vili Matula | Author: Luka Stanzl (PIXSELL) Luka Stanzl (PIXSELL)

Express: U najavama za predstavu "Zmaj" spominje se da taj Švarcov tekst propituje mogućnost pobjede nad totalitarizmom. U kontekstu našeg aktualnog političkog trenutka, kakve su šanse za to?

Vili Matula: Potpuno je jasno da aktualna vlast pokazuje aspiracije prema totalitarizmu, ali nasreću, omjer snaga je takav da ga neće uspjeti provesti. Ona jedino radi ogromnu, i ni skoro nenadoknadivu štetu. Vlada na čelu s Karamarkom preko Hasanbegovića, koji je odmah u svim izjavama dao nagovještaj svojih zlokobnih namjera, danas očito provodi tu malignu agendu, sustavno sakateći hrvatsku kulturu. Odnosno ubija slobodu medija, govora i umjetničke riječi. To možemo sa sigurnošću reći nakon svega što se u međuvremenu desilo s udarom na neprofitne medije, kadrovskim promjenama i čišćenju HRT-a od tzv. nepoćudnih ljudi, ukidanjem "Montiranog procesa", tjeranjem Mirjane Rakić na ostavku s mjesta predsjednice Vijeća za elektroničke medije, odnosom prema zakladi Kultura nova, koja je transparentno radila sjajan posao na području nezavisne kulture, rezanju sredstava za kulturu, a posebno je indikativan slučaj riječkog HNK Ivana pl. Zajca, koji je Frljić napustio i otišao u EPK. Neki od tih poteza nisu samo čistke nego i simbolička smaknuća.

Express: U komadu "Zmaj" propituje se i pitanje građanstva, odnosno jesu li građani poslušnici koji samo klimaju glavom ili imaju snage i mogu utjecati na promjene. Jesu li građani Hrvatske previše poslušni?

Vili Matula | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

Vili Matula: Naime, u Francuskoj, zemlji s dugom tradcijom demonstriranja, na sam spomen, recimo, nekog poskupljenja, na desetke tisuća Francuza odmah izlazi na ulice i protestira protiv najava vladinih mjera... Mislim da građani Hrvatske nisu poslušnici, a to potvrđuje, između ostaloga, i inicijativa Kulturnjaci 2016., koja već tjednima pruža vrlo jasan, dobro organiziran i kontinuiran otpor. Broj potpisnika već se približio 5000, a među njima su i Jaques Lang i Robert Wilson. Tu je i veličanstvena akcija čitanja "In memoriam Umberto Ecce homo", koja je priređena u suradnji s Noći knjige, a sastojala se od čitanja fenomenalnog Ecova eseja "O vječnom fašizmu" u 25 hrvatskih gradova na čak 40 lokacija. Naime, taj esej korespondira s brojnim pojavama našeg političkog trenutka, u kojem vlast amnestiranjem simboličkog nasilja otvara prostor netoleranciji, mržnji i fizičkom nasilju. Organiziranjem ovog čitanja poručujemo da ne pristajemo na relativizaciju ustaškog režima motiviranog takozvanom paradigmom nacionalne homogenosti. Takvih akcija će biti sve više i više. Naravno, mnogi građani su s razlogom apatični, neki su očajni, a neki bijesni, a ima i puno nemoći. Također je istina da sve više mladih i sposobnih ljudi odlazi u inozemstvo, gdje im nije nimalo lako i gdje ih izrabljuju. No valjda je kod njihove odluke o napuštanju Hrvatske prevladalo pitanje ljudskog dostojanstva, dakle nepristajanje na poziciju u kojoj te neki nadređeni tzv. domoljub sumnjiči za stavove i obezvređuje te kao osobu i stručnjaka.

Express: Kako tumačite što se premijer Orešković oglušio na inicijativu Kulturnjaci 2016., pogotovo kad se zna da je prije 22 godine tadašnji premijer Nikica Valentić primio predstavnike akcije Tisuću potpisa hrvatskih kulturnih djelatnika u roku od 48 sati? Što to govori o odnosu ove vlade prema kulturi?

Vili Matula: Po svemu sudeći, Orešković je u ovoj priči potpuno nebitan, on je tu samo zato što Karamarko ne zna engleski i da malo popravi računovodstvo države, i to je to. Što se tiče kulture, vidi se da je Karamarku izuzetno stalo do tog područja kako bi ideološkim ratom oprao svoju bijednu biografiju i artikulirao, kako on to kaže, žestoko domoljublje koje se svodi na nasilnički nacionalizam. Dakle, nije više u pitanju gemišt i bevanda, nego žestica, i u tom smislu Hasanbegović provodi njegovu politiku. No pokazalo se da mu ne ide baš lako. Brkić mu kao kandidat za zamjenika predsjednika stranke uspješno kontrira pa neće moći uspostaviti apsolutnu moć, i neće se moći "zakraljiti" i postati hrvatski kralj Tomislav Drugi, Karamarko Soboli, pa s vremenom uspostaviti dinastiju Karamarkovića i zatim se povezati s Karađorđevićima, te na plemićkoj razini riješiti pitanje Srba i Hrvata. To u ovom trenutku, izgleda, nije opcija. Dakle, Orešković može imati neka poslovna iskustva, ali je on po pitanju kulture notorni ignorant, jednako kao što je i Hasanbegović maligni ignorant, koji svojim čistkama i sječama nanosi trajnu štetu hrvatskoj kulturi. Siguran sam da će se ta šteta s vremenom ipak popraviti jer su ljudi jako žilavi.

Express: Slučaj Jasenovca s tri komemoracije može se smatrati kulminacijom politike sadašnje vlade, no njena nacionalna paradigma bila je vidljiva već na nogometnoj utakmici u Osijeku, kad su gledatelji skandirali "Za dom spremni", no nitko, pa ni predsjednica, koja je bila prisutna, nije reagirao, a kamoli prekinuo utakmicu. Kamo to vodi?

Vili Matula: Kamo to vodi pokazalo se u Jasenovcu. Dakle, Karamarko se uoči izbora u HDZ-u niti jednom riječju nije ogradio od NDH i od ustaša nego je petljao o nacizmu očito zato da uoči izbora u stranci ne bi povrijedio osjećaje svojih birača. Sve se svodi na izjednačavanje NDH i Jugoslavije. To je projekt koji je osmislio zajedno s ekipom s Instituta Ivo Pilar. Oni se bave povijesnim revizionizmom i žele reći da je nakon 1945. godine u bivšoj Jugoslaviji vladao zločinački režim, koji je sve više jačao tijekom desetljeća. Naravno da to nije istina. No nekim ljudima, primjerice Nataši Jovičić, uspjeli su utjerati strah u kosti, što pokazuje da je u njenom slučaju takva politika urodila plodom. Po njoj se vidi da joj je još od one prijetnje metkom u pismu zaleđena koštana srž. Ona je danas prestravljena žena. Srećom, mnogi i dalje jasno i otvoreno govore.

Express: Kako tumačite slučaj vašeg cehovskog udruženja, Hrvatskog društva dramskih umjetnika, koje nije reagiralo na prijetnje smrću glumici Nini Violić i njenoj kćeri, i što je na kraju rezultiralo ostavkom sad već bivšeg predsjednika Slavka Jurage? I što bi glumci, umjetnici, trebali činiti u takvim situacijama?

Vili Matula: To udruženje ne komunicira izravno sa svojim članovima i ne koristi svoje web stranice kao forum, što je bio slučaj u vrijeme kad je predsjednik društva bio Boris Svrtan. Tad se članovi također nisu slagali o referendumu o braku, ali su web stranice bile otvorene za izjašnjavanje i izmjenu mišljenja. Nakon ovih prijetnji Nini Violić ostavke su dali, osim Jurage, Goran Grgić i Elizabeta Kukić. No neki iz klike koju vodi Joško Ševo, inače zaposlen na Akademiji dramskih umjetnosti, ponosno tvrde da udruženje nije politička organizacija i da se njegovi članovi ne smiju izjašnjavati. Međutim, ovdje se radi o iznimnoj i ozbiljnoj situaciji. I što su napravili? Nakon svih Hasanbegovićevih poteza organizirali su oktro -iranu skupštinu društva na kojoj je bilo sve namješteno. Za predsjednicu je izabrana Perica Martinović, koja je oduševljena Hasanbegovićevim potezima i tvrdi da mu trebamo dati šansu. I ona sa smiješkom zove ljude da se vrate u udruženje umjesto da u HNK organizira veliku raspravu svih bivših i sadašnjim članovima društva na kojoj bi se razgovaralo o cjelokupnoj situaciji od jutra do mraka. I da se s tog sastanka pozovu sve druge cehovske umjetničke organizacije, od likovnjaka do arhitekata, te da svi zajedno napravimo plan za smjenjivanje Hasanbegovića.

Express: Mislite li da su ti vaši kolege iz istinskih uvjerenja stali uz Hasanbegovićevu politiku ili je riječ o običnom poltronstvu, vlastitim interesima i trgovanju domoljubljem? Pitam zato što se predstavom provlači i misao da svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje i da gradom šetaju politički klaunovi s tisuću lica, ropske duše...

Vili Matula | Author: Robert Anić (PIXSELL) Robert Anić (PIXSELL)

Vili Matula: Dio ljudi kod nas po navici nije previše sklon misliti svojom glavom, pa se onda, pogotovo u kulturi, gdje su osjećaji vrlo važni i intenzivni, povode i prepuštaju instinktima. Ako nemaš jasna načela i nisi u stanju vidjeti istinu, onda nisi u stanju razmotriti situaciju i razabrati te razlučiti što je dobro a što elementarno zlo. Pa tako neki od njih, čak i neki koji su po uvjerenju antifašisti, govore da je u NDH cvjetala kultura. Ma što je cvjetalo u NDH? Primjerice, kolega Despot, nacionalni dramski prvak, čita kao narator u idiotskom Sedlarovu filmu! To je nepojmljiva sramota. Sigurno mu se dio njegove osobne obitelji zgraža i zgađen je tim njegovim potezom. Dakle, neki su zbunjeni, a neki gledaju svoju sitnu priliku da odigraju neku ulogu u nekoj novoj seriji, ili da nešto “maznu”. No mislim da je to manjina.

Express: Kako komentirate ideju Grada Zagreba da se Zagrebački plesni centar pripoji ZKM-u?

Vili Matula: Slučaj Zagrebačkog plesnog centra je odjek politike na nacionalnoj razini, jer je Bandić sa svojom strankom dio te zlokobne koalicije. Notorni štetočina na gradskoj razini je Lovrić, koji je na nekom sastanku izjavio da je poanta u tome da se taj prostor u Ilici “oplemeni jednim klubom”. To valjda znači da se računa s night klubom u tom prostoru u kojem bi dečki držali šankove, a plesačice plesale za njihovu klijentelu. Oni točno znaju za kakvom vrstom suvremenog plesa postoji potražnja pa zašto onda to ne bi bio klub u kojem bi se na ritam Shakire treslo riticama i izvodio “lap dance” u krilu klijenata?! A to bi sve trebala amenovati članica Bandićeve stranke Snježana Abramović.

Express: S obzirom da je Ministarstvo kulture ove godine drastično srezalo dotacije mnogim velikim kulturnim manifestacijama i festivalima, od Festivala svjetskoga kazališta pa do Sajma knjiga u Puli i Subversive festivala, kakve će to imati posljedice za kulturu Hrvatske?

Vili Matula: Katastrofalne. No već se pokazalo da naši kulturnjaci razmišljaju na razini Europe i da ne namjeravaju odustati od svojih ideja i projekata.  

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.