Dati već dobrano u 21. stoljeću za nešto što se zove "Vrazova dela" 150 kuna mogao bi samo izraziti ljubitelj hrvatske i slovenske književne povijesti, i to pod uvjetom da mu "novac nije problem" na onaj način na koji je to prestao biti problem Forrestu Gumpu u istoimenom filmu. Ili ako je kupcu namjera uvaliti nekome novac iz samilosti, ali da mu pritom ne ubode ponos.
Ali ako je riječ o izdanju iz 1866. godine, samo 15 godina nakon prerane smrti pjesnika koji je s ljudima poput Ljudevita Gaja živio za nacionalni preporod, e onda je to povijesni artefakt. Express, i u tiskanom i u digitalnom izdanju, znatan prostor posvećuje kulturi, posebno književnosti, a ovaj put pronjuškali smo što se u prodaji po internetu nudi među rabljenim knjigama. I na nekoliko mjesta ostali iznenađeni, prvo antikvarnim primjercima, a onda i nekim drugim kategorijama.
Neke od knjiga na Njuškalu označene su kao već prodane, nekima je oglas istekao, neke su precijenjene, dobar dio ih je izbor izdavačkih promašaja iz novijih ili starijih vremena... No, na puno mjesta da se ubosti sasvim pristojnu priliku. Uopće je lijepo makar se i obrazovati, pa doznati da je godinama prije Prvog svjetskog rata postojala u Zagrebu "Dionička knjižara" koja je 1905. izdala "Izabrane pripoviesti" Antona Čehova, u vrijeme kad je smrt diva ruske književnosti još bila relativno svježa tema za razgovor.
113 godina poslije primjerak zapada 100 kuna. Vremeplov kroz oglase otkriva i koliko je Martin Lovrenčević, koji je djelo priredio i prevodio za "Slavensku knjižnicu" Matice Hrvatske bio zaljubljen u rusku književnost. 1896. godine složio je "Niz novijih pripoviesti ruskih", u to ubacio i Čehova i Korolenka i još neke... Dok se nudilo, koštalo je samo 50 kuna.
Lovrenčevićeva kći Marija, puno godina nakon tih izdanja ruskih pisaca, udala se za izvjesnog odvjetnika Antu Pavelića, pa je pitanje, s obzirom da je Lovrenčevićeva supruga bila Židovka, a i da je Pavelić slao, što dobrovoljce što prisilne dobrovoljce da ginu po Rusiji, napadajući tu zemlju uz bok divizijama Trećeg Reicha, kako bi tada gledao na odabir svoje kćeri za brak. 110 kuna za "Crtice iz hrvatske književnosti" Ivana Broza iz 1888. je prilika tako-tako.
Ali je zgodan detalj da je djelo čovjeka uvelike zaslužnog za moderni hrvatski pravopisni standard, koji je preživio čak i novogovor NDH, izdano dok je ovaj još bio živ. S lako moguće prvim izdanjem "Kontrapunkta života" Aldousa Huxleyja na hrvatskom jeziku iz 1939. po 50 kuna. Po prašini se može brljati cijeli dan, a šteta je propustiti enciklopedije, redom stare 10, 20, 30 godina, čak i u doba interneta.
"Opća enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda" bila je u svoje vrijeme tako dobro složena da je svako izdanje tih osam tomova bez problema moglo izdržati cijelo desetljeće od izdavanja. U vrlo mnogim stvarima enciklopedija je odličan priručnik i danas, a ono što je pregazilo vrijeme, zanimljivo je kao svjedok zlatnog doba JLZ-a. Onaj tko je opalio cijenu od 290 kuna toga je očito svjestan, njegove knjige, sudeći po fotografiji, usto su očuvane savršeno.
A ako kome voljnome i jest skupo, može krenuti "pecati" po internetu knjigu po knjigu već za 20 kuna po komadu. Enciklopedija likovnih umjetnosti bitno je izdržljiviji materijal, pa i izdanje Leksikografskog zavoda FNRJ iz 1959. još uvijek drži vodu, makar kao udžbenik, posebno po cijeni od 60 kuna za četiri knjige. Vjesnikova "Enciklopedija humora" iz 1962. zapravo je vrlo ozbiljno djelo i da se pronaći za 40 kuna.
OK, a Tito? Drug Stari ništa, a? Iako svi znaju da pokojni državnik i danas s dobrim dijelom knjiga relativno dobro drži cijenu, znači da ima potražnje, bez obzira što su "u ona vremena" takve knjige išle na kilograme, da bi onda u stalaži djelovala lijepo. I popularno. Makar dobro uklopljeno u politički društveni kontekst. Ima tu baš svega, od časopisa do zlatnika, Tito je očito još uvijek pop-zvijezda, ali su nam već i na prvi pogled pažnju privlačila izdanja poput "Josip Broz Tito - prilozi za biografiju", Vladimira Dedijera iz 1955.
"Službeni Titov biograf" knjigu o njegovom životu objavio je 1953., a ovu sad prodavač procjenjuje na 45 kuna i nemilosrdno traži još 24 za poštarinu. Miš-maš o Titu, od "Bilo je časno živjeti s Titom" do "Tito-Partija" i sličnog, ukupno 11 knjiga, nepoznat netko iz Koprivničko-križevačke županije dao je za 100 kuna. Nije poznato je li onaj drugi iz Slavonskog Broda doista uspio prodati pet knjiga autora samog Tita o referatima s kongresa SKJ, revoluciji, samoupravljanju, nacionalnim pitanjima...
Ambiciozno je tražio 250 kuna za ukupno više od 2500 stranica, iako se po netu istih pet knjiga da pronaći po 40 kuna za knjigu. Zanimljivo je da je čak i takva literatura i dalje vrlo živa, literatura koju onomad malo tko da je čitao, ali danas makar zbog kopanja po Titu kao fenomenu; bilo da ga istražuju obožavatelji, mrzitelji ili objektivni čitatelji.
Knjige o književnim jezicima na Balkanu nikada ne gube na zanimljivosti, posebno u stalnim trvenjima, objektivnim kao i onim iskompleksiranima, o razlikama hrvatskog i srpskog. Pa kad se naleti na "Srpsko hrvatski jezik" Mozaika znanja iz 1935. po cijeni od tri kutije cigareta, čak i nešto manje...
"The New Illustrated Rock Handbook" Mikea Clifforda, koliko god da je čovjekova glazbena karijera bila skromna, zanimljiva je već time što je u svijetu dostizala milijunske naklade puno prije doba internetskog oglašavanja i eksplozije tiskanja knjiga u novom mileniju, pa i zato što zapada 50 kuna. Već 37 godina prošlo je otkako je kod nas izašla "Mitologija: ilustrirana enciklopedija" Richarda Cavendisha i sad tip na netu to izdanje "Mladosti" cijeni 70 kuna.
Izdanje "Mladinske knjige" iz 1988. drugi tip nudi za 10 kuna više. OK, onaj što traži 250 kuna za "Filmsku enciklopediju" Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" iz 1986., to samo prvi dio, malo se zanio. Zato mu posao kvari drugi koji to isto nudi po 70 kuna. I tako dalje, i tako dalje...
Što se stručne literature tiče, pažnju nam je privukao Boris Apsen, fantastičan matematičar iz Rusije, kojemu se, nakon zarobljavanja u Prvom svjetskom ratu, uopće nije dalo vraćati u Moskvu, nego je ostao u Hrvatskoj i doživio lijepe umirovljeničke godine u svojim Brelima (1980.). Oni koji su polagali matematiku na tehničkim fakultetima, u pravilu znaju itekako cijeniti njegove udžbenike, repetitorije, zbirke riješenih zadataka iz više matematike.
Možda i jest navlakuša, ali uopće ne mora biti, da je prodavatelj iz Siska uspio "plasirati" osam takvih knjiga s raznih razina, od matematike 1 do matematike 4, za ukupno 600 kuna. Pojedinačno smo njegove repetitorije pronalazili po 30, 39, 60, 80 kuna, riješene zadatke po 30 kuna, uglavnom – ne uvijek – po cijenama koje zbilja vrijede za djela čovjeka koji je matematiku znao spektakularno dobro objasniti studentu, pa čak i učiniti mu je uzbudljivom.
O književnim klasicima da se ne priča. Tu vrijedi slika od standardne ponude buvljaka, gdje nekakvu Tadijanovićevu zbirku pjesama nađete već za pet kuna, Jesenjina također po jednoznamenkastoj cifri, Ujevića, Andrića, puno je primjera festivala bescjenja istrošenih, davnih, vizualno skromnih izdanja, ali ima i nekih vrlo ozbiljnih situacija.
Šest knjiga Georgea Orwella iz ciklusa iz onog čuvenog serijala "Augusta Cesarca", što su ih 1983. fantastično prevodili Antun Šoljan i društvo, s onom kultnom, svjetski šampionskom ilustracijom ljudskih prstiju nabodenih na vilicu, čovjek je uspio prodati za 300 kuna. Slobodni smo reći da je kupac prošao zbilja dobro.
A jako lijepo može proći i svaki lovac na klasike, posebno na Miroslava Krležu, već po 20 kuna za, sudeći prema fotografijama, odlično sačuvana izdanja njegovih najvećih romana, doduše po toj cijeni u kompletu. Vješto oko ubost će i vjerojatno izvorno izdanje "Novele" iz 1937. po 60 kuna. U svakom slučaju, u doba interneta definitivno nema opravdanja da itko tko ne krpa svaku kunu od prvog do prvog u mjesecu, a u džepu ima nešto sitniša, još uvijek nije prostudirao najvećeg književnika koji je ikada pisao na hrvatskom jeziku.
