Najavljujući skoro izdanje romana "120 dana Sodome" Marquisa de Sadea, Will McMorran otkrio je za Independent što je bio najveći problem pri prevođenju tog djela. Fiktivna priča jedno je od de Sadeovih najranijih djela i ujedno najekstremnije. De Sade je bio revolucionar, aristokrat, filozof, spisatelj i jedan od najzloglasnijih ljudi u Francuskoj u 18. stoljeću po seksualnim perverzijama. Njegovih "120 dana Sodome" posljednji put je prevedeno još 1954., a glavni razlog zašto je od tada do sljedećeg prijevoda prošlo tako dugo vremena, jest problem s prevođenjem opscenosti i vulgarnosti s francuskog, i to još kakvog francuskog, onog koji se govorio prije 300-tinjak godina. Radnja je nešto što je za očekivati od de Sadea. Vrti se oko četvorice razvratnika – vojvode, biskupa, suca i bankara – koji se zatvaraju u dvorac s dva harema punih tinejdžera i tinejdžerki. Naratorke su četiri ostarjele prostitutke, pri čemu svaka pripovijeda što se događalo tijekom jednog mjeseca. Eksplicitno se opisuje seks, nasilje, a u klimaksu radnje i pokolj.
20408
prikaza
'Kako smo preveli najprostiju knjigu u povijesti'
Napisana je u 18. stoljeću, a prevoditi vulgarnosti tog doba s francuskog u duhu 21. stoljeća nije baš lagan posao
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
