Istražujući pokojne pjesnike, na temelju njihovih pisama, zdravstvenih kartona i objavljenih biografija, ali i istražujući živuće talentirane pisce, pokazalo se da su psihičke bolesti među njima izuzetno česta pojava.
Na osnovi dobivenih rezultata, psiholog Daniel Nettle napisao je da je teško izbjeći zaključak da su većinu zapadne kulture proizveli ljudi s djelićem ludosti. Još bolje je to opisala esejistica Brooke Allen: "Zapadnom književnosti dominirala je, čini se, jadna kolekcija alkoholičara, kompulzivnih kockara, manično-depresivnih ljudi, seksualnih grabežljivaca ili čak nesretna kombinacija nekoliko navedenih osobina."
U velikom istraživanju psihičkih bolesti i kreativnosti, psihijatar Arnold Ludwig otkrio je da je od duševnih poremećaja bolovalo 87 posto eminentnih pjesnika i 77 posto pisaca. To je puno veća brojka nego kod osoba koje su puno toga postigle u bilo kojem drugom poslu: ekonomiji, znanosti, politici ili vojsci. A čak i studenti koji su slušali predmete poput poezije imali su veće šanse pokazivati bipolarne znakove od ostalih studenata.
Kreativni su pisci, uz to, pod većim rizikom da će oboljeti od depresije ili psihoze poput shizofrenije. Upravo zato nimalo ne čudi ni podatak da su skloniji alkoholizmu i korištenju narkotika, ali i tome da provedu vrijeme na psihijatrijskom liječenju ili počine samoubojstvo, piše Time.
Svijet profitira dok umjetnici pate
Andreasen je otkrio da je gotovo 40 posto svih uspješnih kreativnih ljudi koje je istraživao bolovalo od bipolarnog poremećaja (stanja koje oscilira od intenzivne tuge do ekstremne euforije). On pretpostavlja da je razlog tome činjenica da manična stanja često dovode do erupcije novih ideja.
No i pad 'na najniže grtane' ima svojih pozitivnih strana, jer iako se opsesivno razmišljanje o nečemu povezuje s depresijom, ono često čini i dio kreativnog procesa, jer mozak uspije do najsitnijih detalja razviti neku ideju i ona ga ne napušta dok je on ne usavrši na način koji mu odgovara (pisanjem, slikanjem, glazbom...).
Iako mnogi misle da je depresija svojevrsni poklon od Muze za umjetnike, mnogi umjetnici su višestruko isticali da to uopće nije slučaj. Jer te kaotične misli, uz to što im pomažu u stvaranju sjajnih djela, njih osobno muče.
Čak je i jedna od novijih 'boljki' suvremenog društva - ADHD povezana s kreativnosti, jer su osobe s poremećajem pozornosti postigle puno veće rezultate na testovima kreativnosti.
Ako se uz sve navedeno pitate trebate li se pribojavati kreativnih ljudi, te jesu li oni, uz te silne potencijalne dijagnoze ludi psihopati, znajte da je odgovor: ne! Dapače, sasvim suprotno,budući da su se psihopatske ličnosti, prema prethodnim istraživanjima, 'smjestile' u bogatim i dosadnim korporacijskim foteljama.
