Povodom 15. godine svojeg postojanja, glasovita Lauba, kuća za ljude i umjetnost, predstavlja svoju bogatu zbirku suvremene umjetnosti u ciklusu izložbi pod zajedničkim imenom “Kartografije – Putovanje kroz zbirku Lauba”. Čitava Laubina zbirka danas broji otprilike 800 različitih eksponata, među kojima se nalaze slike, grafike, skulpture, fotografije i prostorne instalacije, a upravo su u njima zabilježene najvažnije promjene u hrvatskoj umjetnosti, od visokog modernizma i konceptualne umjetnosti, preko postmodernističkih tendencija pa sve do individualnih poetika kojima možemo svjedočiti u najnovije vrijeme. Upravo zbog toga ovaj izložbeni program, koji je osmislio prof. dr. sc. Krešimir Purgar, i nosi naziv “Kartografije” jer je njezin osnovni cilj mapirati područja umjetnosti, odnosno predstaviti velik dio umjetničkih djela kao jednu cjelinu koja neprestano stvara nove relacije, kontekste i značenja.
Sama zgrada Laube iza sebe skriva nevjerojatno zanimljivu povijest. Naime, njezini početci datiraju još iz 1910. godine, kada ju je projektiralo građevinsko poduzeće Emil Eisner i Adolf Ehrlich kako bi poslužila kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa austrougarske vojske
Sama zgrada Laube iza sebe skriva nevjerojatno zanimljivu povijest. Naime, njezini početci datiraju još iz 1910. godine, kada ju je projektiralo građevinsko poduzeće Emil Eisner i Adolf Ehrlich kako bi poslužila kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa austrougarske vojske, a kasnije je prenamijenjena u tkaonicu Tekstilnog kombinata Zagreb (danas Tvornica tekstila Trgovišće), koji je na ovoj lokaciji djelovao do 2008. godine. Zgrada u kojoj se smjestila Lauba danas je jedina sačuvana građevina iz spomenutog vojnog kompleksa te predstavlja zaštićeni spomenik kulturi, zbog čega je adaptirana tako da su sačuvane sve vrijedne povijesne karakteristike. Prostor se danas sastoji od kompaktnog kubusa, namijenjenog za sve poslovne aktivnosti unutar Laube, te fleksibilnog slobodnog prostora u kojem se danas odvijaju različite aktivnosti udruge Lauba, kao što su izložbe, performansi, projekcije i slično. Priča o današnjoj namjeni i izgledu prostora u koji se smjestila Lauba započinje nakon arhitektonskog natječaja provedenog u ožujku 2007. godine, na kojem je odabran projekt koji potpisuju arhitektice Alenka Gačić-Pojatina, Branka Petković i Ana Krstulović, a oblikovanje interijera preuzela je Morana Vlahović. Za svoj su rad arhitektice 2011. godine osvojile nagradu “Bernardo Bernardi” koju od 1989. godine dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje u području oblikovanja interijera.
Iako se umjetničke zbirke u pravilu procjenjuju na temelju zbroja njihovog kulturnog i materijalnog kapitala, za Laubinu zbirku karakteristično je to što je njezina primarna vrijednost upravo cjelina – cjelina koja svojom raznolikošću čini da svaki njezin dio, odnosno svako pojedino umjetničko djelo, uspostavlja neočekivanu mrežu odnosa s drugim djelima te tako čitavu izložbu pretvara u nepredvidivi organizam, a pozornost promatrača usmjerava na trenutačnu konstelaciju, na energiju privlačenja i odbijanja koja se stvara u izložbenom prostoru pri svakom novom pogledu.
Čitava ideja ciklusa “Kartografije” tako leži u tome da umjetnička djela imaju sposobnost komunikacije s promatračima, ali i s drugim djelima koja se u tom trenutku nalaze u vidokrugu svakog pojedinog promatrača.
Izložba “Kartografije” zamišljena je kao serija od pet konsekutivnih izložbi koje će u Laubi biti postavljene tijekom 2026. godine, a svaka od njih određena će umjetnička djela predstaviti kao dijelove imaginarnog putovanja. Prva izložba ciklusa tako nosi naziv “Neosvojena područja”, a prikazuje radove nastale uglavnom u razdoblju visokog modernizma, što je, kako su nam rekli iz kuće Lauba, prvenstveno bila konceptualna odluka.
“Apstraktna umjetnost i danas predstavlja jedno od najzahtjevnijih područja za širu publiku. Ona izmiče jasnom značenju, naraciji i reprezentaciji te zahtijeva aktivno sudjelovanje promatrača. Naziv Neosvojena područja odnosi se upravo na tu trajnu ‘neuhvatljivost’ apstrakcije. Baš kao što su nekada nepoznata geografska prostranstva poticala istraživački duh, tako i modernistička apstrakcija i danas potiče potrebu za stalnim ponovnim gledanjem, promišljanjem i interpretacijom. Započeti ciklus upravo ovim segmentom označava početak putovanja s pitanjima, a ne s odgovorima”, poručili su iz kuće Lauba.
Izložba okuplja neke od najvećih autora hrvatskog modernizma, među kojima su Ivo Gattin, Vojin Bakić, Oton Gliha, Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Juraj Dobrović te brojni drugi, a jedna od posebnih vrijednosti ove izložbe jest činjenica da se dio radova javnosti izlaže prvi puta ili se pak, ako je riječ o ranije izloženim djelima, prvi puta nalazi u neposrednom dijalogu s djelima drugih autora, zbog čega izložba funkcionira gotovo kao eksperiment.
“Posebno je zanimljivo promatrati kako se djela koja su često percipirana kao ‘teška’, hermetična ili zatvorena mijenjaju u kontekstu izložbenog prostora Laube. Njezin otvoreni volumen omogućuje višestruke vizure i istodobno sagledavanje različitih umjetničkih pozicija, čime se apstraktna djela oslobađaju stroge frontalnosti i počinju komunicirati ne samo s promatračem, nego i međusobno. U tom kontekstu posebno se ističe skulptura ‘Osjećaj cjeline’ Ivana Kožarića iz 1953. godine, koja se smatra prvom apstraktnom skulpturom na ovim prostorima. Iako je riječ o ranom radu, u njemu su već prisutni svi oni elementi koji će obilježiti Kožarićev opus — odmak od figuracije, istraživanje volumena i prostora te težnja prema univerzalnom iskustvu forme. Postavljena u dijalog s apstraktnim slikarstvom istog razdoblja, ova skulptura jasno pokazuje kako se granice između medija u modernizmu počinju sustavno brisati”, rekli su nam iz kuće Lauba te naglasili kako se među djelima na izložbi ističu i “Kompozicija” Vlade Kristla iz 1952. godine te “Plava površina” Ive Gattina iz 1959. godine.
Nakon “Neosvojenih područja”, ciklus “Kartografije” nastavit će se izložbom “Arhipelag mašte”, na kojoj će se predstaviti radovi koji posjeduju snažan imaginativni potencijal te koji se mogu uvjerljivo protumačiti na različite načine.
“Naziv ‘Arhipelag mašte’ upućuje na ideju mnoštva zasebnih, ali međusobno povezanih imaginativnih prostora. Za razliku od apstraktne strogoće Neosvojenih područja, ova izložba usmjerena je na radove koji potiču naraciju, asocijaciju i subjektivno tumačenje. Ona se nadovezuje na prvi segment ciklusa jer i dalje istražuje nepoznato, ali ga premješta u sferu imaginacije i unutarnjeg doživljaja”, kažu iz kuće Lauba.
Izložbe iz ciklusa “Kartografije” predstavljaju najtrajniji i najkonzistentniji trag djelovanja Laube te se upravo zbog toga savršeno nadovezuju na 15. obljetnicu Laube, čiji je osnovni cilj, kako su nam rekli, oduvijek bio “stvoriti snažnu, kontinuiranu platformu za umjetnost koja istodobno njeguje mladu scenu, afirmira regionalne kao i međunarodno relevantne autore i aktivno sudjeluje u razvoju umjetničkog ekosustava grada i regije. Upravo kroz taj raspon djelovanja Lauba se profilirala kao jedna od najglasnijih i najutjecajnijih urbanih točaka Zagreba.”
Na pitanje kako će izgledati idućih 15 godina, odnosno kakvi su planovi za budućnost ovog urbanog i umjetničkog središta, iz kuće Lauba poručuju:
“U narednom razdoblju Lauba će nastaviti raditi onako kako to čini već 15 godina — razvijati zbirku, unapređivati programe i afirmirati umjetnost kao središnji fokus svog djelovanja. Realizacija preostalih izložbi ciklusa Kartografije, platforma Šalji dalje za mlade autore, te Nesvrstani kao susret lokalnih i regionalnih galerija i kolekcionara samo su dio aktivnosti kojima će Lauba i dalje jačati svoju ulogu kao prostor susreta, istraživanja i promišljanja suvremene umjetnosti. Institucija će zadržati otvorenost prema novim inicijativama, međunarodnim suradnjama i inovativnim kuratorskim pristupima, gradeći prostor u kojem umjetnost ostaje živa, relevantna i dostupna široj publici.”
