Najnoviji film Stevena Spielberga 'The Post' s Tomom Hanksom i Meryl Streep u glavnim ulogama, dignuo je ovih dana Ameriku na noge. Iako film obrađuje priču staru više od pola stoljeća, mnogi su vidjeli mnogo sličnosti između teme kojom se bavi Spielberg, s onim što se događa danas s Trumpovom administracijom i američkim novinarima.
U filmu je riječ o velikoj aferi iz 70-ih godina prošlog stoljeća kad je 'Washington Post' objavio strogo čuvane dokumente Pentagona, u kojima se pokazalo kako vlada laže o ratu u Vijetnamu.
Dokumenti kao veleizdaja
Spielberg je konzultirao Daniela Ellsberga, strateškog analitičara Rand Corporation, koji je pustio u javnost 7.000 stranica najstrože čuvane državne tajne o detaljima američke strategije u jugoistočnoj Aziji od 1945-1967. godine novinaru New York Timesa Neilu Sheehanu 1971. godine. Dokumenti su odjeknuli poput bombe jer su pokazali da je Bijela kuća dobro znala da vodi rat koji ne može dobiti.
Nakon što je Nixonova vlada na sudu dobila spor kojim se zabranjuje New York Timesu daljnje objavljivanje tekstova, Ellsberg je kopije istih dokumenata dao Timeu, Washington Postu i 17 drugih novina. lada Nixona osvojila sudsku zabranu koja je zaustavila prešanje, Ellsberg je kopiji dokumenata dao Post i 17 drugih novina. Times i Post borili su idućih 15 dana, sve dok Vrhovni sud nije ukinuo zabranu objavljivanja tekstova. Sudac William Douglas napisao je: "Dominantna svrha prvog amandmana bila je spriječiti Vladinu uobičajenu praksu da zabranjuje neugodne informacije."
Međutim, pravosudni odjel je i dalje kovao osvetu za Ellsberga. Optužili su ga je 1973. za špijunažu, urotu i krađu vladine imovine. Optužbe su pale u vodu zbog grubog kršenja zakona od strane Vlade i prikupljanja nezakonitih dokaza. Pentagonovi su dokumenti deklasificirani 2011. godine i pušteni u javnost.
Prethodnik Snowdena
Ellsberga, koji danas ima 86 godina, smatraju danas prethodnikom Edwarda Snowdena i Chelseae Manning - američke transrodne vojnikinje koja je na YouTubeu objavila veliki broj tajnih dokumenata i snimki zračnih udara u Iraku koje su postale hit. Saznavši za Spielbergov film, Ellsberg je ovih dana izjavio da se 'raduje što je redatelj baš ovih dana odlučio obraditi ovu temu, te da s nestrpljenjem čeka vidjeti film'.
Osvrnuo se i na utjecaj objavljivanja 'Pentagon Papers', kako su nazvali dokumente, na tijek vijetnamskog rata, Ellsberg je rekao:
- Njihovo objavljivanje utjecalo je na javno mišljenje, ali Nixon nije bio ništa više pogođen javnim mišljenjem nego li bi to Trump bio danas, osim naravno, točno određene skupine glasača koji čine Trumpovu biračku bazu.
- Pentagonovi dokumenti o Afganistanu, Iraku i Siriji koji su danas također strogo čuvana tajna, objavili bi se kad bi ih netko dao novinarima. Siguran sam da bi ih opet objavili i u The Timesu i u Postu, ali bi danas imali mnogo manje efekta nego li su tada imali Pentagon Papers o ratu u Vijetnamu. Prije svega jer u Kongresu republikanci imaju dominantnu većinu.
Trump je i onako novinare proglasio "prokleto nepoštenima", nazvao ih "oporbenom strankom" i "neprijateljima naroda". Njegovi pokušaji da oduzme legitimitet vodećim medijima potpomognuti su desničarskim medijima kao što su Breitbart News, koji su nastojali diskreditirati ženu koja je u Washington Postu optužila republikanskog kandidata za senatora Roy Moorea iz Alabame, za seksualno uznemiravanje.
Nove mjere za medije
Predsjednik je također pozvao svog glavnog državnog odvjetnika, Jeffa Sessionsa, da se pozabavi vladinim zviždačima. Ranije ovog mjeseca Sessions je kazao kako pravosudni odjel provodi 27 istraga o "epidemiji" curenja klasificiranih dokumenata u usporedbi s "tri godišnje" u posljednje tri godine Obamine administracije. U kolovozu Sessions je izjavio da bi administracija trebala "preispitati politiku koja se odnosi na pitanja medija".
Ellsberg je dodao:
- Danas bi se takav čin isto okarakterizirao izdajom, baš kao i tada, ali ne samo na Fox TV-u, nego još i više u Bijeloj kući. Danas bi se mnogo ozbiljnije sudilo i Timesu i Postu, a ne zaboravite da sam ja tada prozvan izdajnikom. Malo je poznato da je Nixon htio kazneno goniti i Hedricka Smitha i Neila Sheehana iz Timesa.
- Kad bi se danas dogodilo nešto slično, bilo bi to puno veći problem, smatra povjesničar Lloyd Gardner, autor knjige 'The War on Leakers', ali je dodao:
- Ipak Donald Trump ima vrlo loš postotak dobivenih presuda, pa je upitno bi li to mogao spriječiti.
Ne treba zaboraviti da je Ellsberg pustio dokumente u novine kad su Times i Washington Post, te još nekoliko televizijskih postaja u javnosti smatrani kao glasnici vladajućih. Kad je Walter Cronkite 1968. objavio da je vijetnamski rat prokletstvo, bio je to prijelomni trenutak. Danas je situacija na medijskom prostoru sasvim drugačija i ankete pokazuju kako javnost nema više takvo povjerenje u medije. Gallupovo istraživanje pokazalo je da samo jedan od četiri Amerikanca imaju potpuno ili vrlo veliko povjerenje u novine. .
Epski moment
Jeremy Varon, profesor povijesti New School u New Yorku opisuje Pentagon Papers kao 'epski moment' u ulozi novinara koji govore istinu o Vladi, ali i on je zabrinut zbog promjena koje su se dogodile od tada do danas u percepciji vjerodostojnosti medija u javnosti.
Ellsberg je dokumente kopirao na Xeroxu, a nije ih slao mailom. Čak i danas takve dokumente je teže osporiti.
Film 'Post' bio je najavljen u ožujku ove godine, snimao se tijekom ljeta, a idući mjesec bit će dovršen. I Hanks i Streep su veliki kritičari Donalda Trumpa, kako su rekli 'njegov instinkt da ponižava', a Trump je Meryl Streep odgovorio da je jedna od 'najprecjenjenijih glumica u Hollywoodu'. Hanks glumi urednika Posta Bena Bradleeja, a Streep će igrati ulogu izdavačice Katharine Graham.
Njezin sin Don Graham, koji danas ima 72 godine, o koji je 2013. prodao Washington Post vlasniku Amazona Jeffu Bezosu, pohvalio je izvedbu Meryl Streep koja glumi Grahamovu majku.
- Film nije dokumentarac i ne drži se sasvim točno slijeda događaja, ali ne mogu ja gospodinu Spielbergu reći kako da ispriča priču.
Film se bavi dramom koju je proživljavala Katharine Graham pri donošenju odluke o objavljivanju dokumenata unatoč prijetnjama Bijele kuće, uključujući i prijetnje kaznenim prijavama zbog kršenje zakona o špijunaži. Riskirala je tada i predstojeću javnu ponudu dionica u iznosu od 35 milijuna dolara, kao i licenciju za televiziju vrijednu oko 100 milijuna dolara.
Riskantan potez
- S jedne strane bio je Ben Bradlee i još nekoliko uglednih novinara koji su ju uvjeravali da to mora objaviti jer da je riječ o najvećoj priči u povijesti SAD-a, a s druge strane odvjetnike i biznismene koji su ju uvjeravali da je to iznimno riskantan potez i da je bolje da to ne objavljuje, prisjetio se njezin sin tih dana, kad je on bio novinar početnik.
- Kad je došlo vrijeme konačne odluke Katharine je izdala telefonom naredbu glavnom uredniku Bradleeju: Samo naprijed, samo naprijed! Idemo! Objavimo to!. Bradlee je brzo spustio slušalicu da se slučajno ne bi predomislila, prisjetio se Don Graham.
Uvjeren je da se priča filma više vrti oko 'Washington Posta' jer je autorima bila na raspolaganju majčina autobiografija.
Bivši zaposlenici New York Timesa nisu sakrili razočaranje zbog toga što se cijela priča vrti oko njihove konkurencije.
James Greenfield, danas 93-godišnjak, koji je koordinirao projekt Pentagon Papers, rekao je da je razgovarao s producenticom filma Amy Pascal, ali da je ona preoblikovala scenarij tako da film počinje upravo s glavnim urednikom Washington Posta Bradleeom koji govori na kolegiju kako New York Times ima veliku priču. Bio sam malo zabrinut da će sva slava otići Washington Postu, rekao je.
Holivudizacija
James Goodale, koji je bio generalni savjetnik Timesa u vrijeme curenja Pentagon Papersa, kaže:
- New York Times nije trebao Washington Post. Washington Post je vrlo malo pridonio tom slučaju i New York Times bi sam riješio taj slučaj. Ovo je 'holivudizacija' jedne velike afere. Jesam li sretan zbog toga? Nimalo.
Goodale, autor knjige 'Fighting for the Press: The Inside Story of the Pentagon Papers and Other Battles', zaključuje:
- Stvarno mislim da i Katherine Graham i Ben Bradlee umiru od smijeha u grobu kad vide koliko su pažnje dobili zbog objavljivanja Pentagon Papersa, piše The Guardian
