Kultura
299 prikaza

Obnova je vrijedna više od 26,5 milijuna eura, a nadaju se dinosauru u postavu

1/19
Hrvatski prirodoslovni muzej
Petrinjski potres nas je dodatno uništio. Najviše je stradao dio zgrade prema Tuškancu, na gornjogradskom bedemu, i da je Zagreb pogodio još jedan potres zgrada bi se urušila

Završetak konstrukcijske obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj 1 na Gornjem gradu, jednog od najatraktivnijih i najposjećenijih u Zagrebu, očekuje se potkraj lipnja, a kompletne obnove, rekonstrukcije i dogradnje palače Amadeo, koja je zaštićeno kulturno dobro, krajem godine. Radovi na obnovi traju već nekoliko godina i sad, nakon početnih poteškoća s birokracijom te pandemijom i potresom, osobito onim petrinjskim, što je produljilo i drastično poskupjelo projekt, sve teče po planu. Kad se konačno ponovno otvori, u Muzeju se nadaju da će HPM, specifičan po čuvanju regionalne prirodoslovne baštine, primjerice endemične faune, ali i zbirke krapinskog diluvija, postati još atraktivnija geoturistička destinacija i time ojačati imidž Zagreba.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Fotografije korištene za tekst rađene su od početka obnove do danas Hrvatski prirodoslovni muzej

“Projekt obnove Muzeja uključuje konstrukcijsku sanaciju nakon potresa te potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, čime dobivamo dodatnu površinu na strani Tuškanca. Naime, do sada smo imali nešto više od 800 četvornih metara izložbene površine, a s proširenjem dobivamo gotovo 3600 kvadrata, u što ulazi i stalni postav, natkriveni atrij koji će služiti za povremena kulturna događanja te nova multimedijalna dvorana u podrumu. Adaptacija također uključuje novi stalni postav Muzeja, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme te nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazova šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradskog područja. Prostor od Vrazova šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja s naglaskom na cjelinu ‘Botanika na Tuškancu’. Konstruktivna sanacija Muzeja već je pri kraju, a kako smo dobili dodatnih 670.000 eura za stolariju iz Fonda solidarnosti, očekujemo da će biti gotova do kraja lipnja”, istaknula je ravnateljica Muzeja Tatjana Vlahović te dodala kako s obzirom na sporost javne nabave za sada još ne znaju hoće li do tada uspjeti složiti stalni postav i otvoriti cijeli Muzej za posjetitelje.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Prvi koraci na obnovi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja započeli su već 2016. godine, kad se počelo s izradom i prikupljanjem potrebne dokumentacije. Dio novca je namaknut te je za projekt obnove i rekonstrukcije Muzeja angažiran nagrađivani arhitekt i umirovljeni profesor Arhitektonskog fakulteta Goran Rako iz Radionice arhitekture, koji je do sada, između ostaloga, realizirao dva vrlo zapažena muzeja. Arheološki muzej Narona u Metkoviću i Muzej vučedolske arhitekture kraj Vukovara. Također je za uređenje stalnog postava i interijera pozvana nagrađivana projektantica i profesorica Vanja Ilić koja je, između ostaloga, dizajnirala interijere Ateliera Donassy, Bijele sobe u Muzeju Apoksiomena i postav Muzeja vučedolske kulture. No zbog problema uzrokovanih pandemijom i razornim potresima, osobito onim petrinjskim, koji je zaprijetio urušavanjem palače, sve se oduljilo i radovi su počeli tek u prosincu 2021. godine.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Projekt je vrijedan više od 26,5 milijuna eura, a u tom iznosu Europska unija sudjeluje s nešto više od devet milijuna eura, koji su namaknuti iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Integriranih teritorijalnih ulaganja, a oko 9,2 milijuna eura je povučeno iz Fonda solidarnosti, dok je ostatak novca, oko 7,3 milijuna eura, izdvojen iz proračuna Grada Zagreba. Ravnateljica Tatjana Vlahović ističe da su nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, a zatim i početka rata u Ukrajini, cijene drastično skočile što je zahtijevalo dodatno ulaganje. Također se ustanovilo nakon analize oštećenja palače da je petrinjski potres napravio na Muzeju puno veću štetu nego zagrebački, primjerice, na gornjogradskom bedemu što je drastično povećalo opseg, pa tako i cijenu radova.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

“Petrinjski potres nas je dodatno uništio. Najviše je stradao dio zgrade prema Tuškancu, na gornjogradskom bedemu, i da je Zagreb pogodio još jedan potres zgrada bi se urušila. No Palača Amadeo je i ranije bila u lošem stanju. Desetljećima nije bila obnavljana, jedino joj je obnovljeno krovište, a početkom 2000-ih započeto je preuređenje mineraloško-petrografskog odjela. Također je u potkrovlju promijenjeno nekoliko prozora i sporadično smo sanirali vlagu. I to je bilo sve.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Zato je potres upozorio na nužnost konstrukcijske sanacije, ali i kompletne obnove”, ističe ravnateljica Muzeja i dodaje da su zatim prijavili Fondu solidarnosti konstrukcijsku sanaciju zgrade te su i na tom natječaju dobili dio neophodnog novca.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Uz sve to, javna nabava je pokazala da bi Grad Zagreb za realizaciju projekta trebao uložiti dodatne milijune ili će se novac, dobiven iz EU fondova, trebati vratiti, što bi cijeli projekt dovelo do ruba propasti. “Nije bilo vremena za čekanje pa je Skupština Grada Zagreba ipak 30. rujna 2021. godine odobrila nastavak projekta s dodatnim ulaganjem od 50 milijuna tadašnjih kuna”, navodi ravnateljica Muzeja.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Hrvatski prirodoslovni muzej, poznat i kao “kuća s plesnom dvoranom”, smješten je u plemićkoj Palači Amadeo u Demetrovoj ulici broj 1 na Gornjem gradu, koju je 1796. godine podignuo na gradskom bedemu grof Antun Pejačević. Od 1797. u palači je djelovalo glasovito, prvo gradsko kazalište “Amadeov teatar”, koje je nazvano po Antonu Amadeju de Varkonyju, njegovu osnivaču i voditelju te mađarskom grofu i velikom županu zagrebačkom. Kasnije su u palaču useljeni državni uredi, a 1853. godine je Zemaljsko građevno ravnateljstvo počelo adaptaciju kazališta i dogradnju drugog kata. U palaču Amadeo je 1868. preseljena prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica Narodnog muzeja, koji je u Opatičkoj 18 utemeljen 1846. u Zagrebu u sklopu Hrvatskog narodnog preporoda. Hrvatski prirodoslovni muzej se sa svojim zbirkama nalazi u gornjogradskoj palači u kontinuitetu punih 150 godina i u svom fundusu ima više od milijun i 500 tisuća primjeraka raspoređenih u raznovrsne zbirke predmeta iz prirode. U Muzeju se nalazi i bogata knjižnica s 40 tisuća naslova vezanih za prirodoslovlje.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Prije početka radova iz Muzeja je preseljena sva građa u novoizgrađene i specijalizirane čuvaonice u Novom Petruševcu, a dio u prostore Zagrebačkog velesajma. Inače, taj prostor u Novom Petruševcu su prve namjenski sanirane i uređene čuvaonice muzejske građe i dokumentacije u Hrvatskoj u koje je Grad Zagreb uložio 12,3 milijuna kuna bez PDV-a. Također je na Zagrebački velesajam preseljen i najveći muzejski eksponat - golemi morski pas Cetorhinus maximus, koji je bio jedna od glavnih atrakcija Muzeja. Prema pisanju tadašnjeg tiska, ulovljen je 1934. godine na Kvarneru, u blizini Kraljevice, a bio je dugačak više od osam metara i težak više od dvije tone. Zalaganjem profesora Krunoslava Babića, tadašnjeg ravnatelja Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja, golema psina je preparirana i uvrštena u stalni postav Muzeja, u koji će se vratiti nakon završetka obnove.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Osim konstrukcijske sanacije oštećenja nastalih u potresu, obnova i rekonstrukcija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja uključila je građevinske i instalaterske radove, kao i primjenu energetski učinkovitijih sustava, a projektanti su mislili i na osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću kojima su liftom i rampama osigurani nesmetani pristup i kretanje. U skladu s europskim muzejskim standardima novoobnovljeni Muzej imat će i multimedijalnu i multifunkcionalnu dvoranu, suvenirnicu, knjižnicu, garderobe i kafić.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Idejno rješenje projekta i novog suvremenog stalnog postava Muzeja usklađeno je sa zahtjevima 21. stoljeća, kad prirodoslovni muzeji zbog ugroženosti prirode i cijelog planeta dobivaju još značajniju ulogu. Zato je zamišljeno da se temelji na “cjelovitoj, recentnoj, muzeološki intrigantnoj, zavodljivoj i kontekstualiziranoj interpretaciji prirodoslovlja, a sve to uz niz novih sadržaja”, stoji u projektu Gorana Rake. Arhitekti iz Radionice arhitekture zamislili su postav koji spiralno prikazuje pojednostavljeni prikaz povijesti Zemlje, od njezinih prapočetaka do današnjice, pomažući time posjetiteljima u lakšem razumijevanju njezina evolucijskog razvoja. “Preklapanjem geologije i paleontologije s mineralogijom i petrografijom, odnosno zoologijom i botanikom, posjetiteljima bi se mogao pružiti osjećaj putovanja kroz vrijeme. Završavajući izložbu razvojem čovjeka, a zatim teoretičarima poput Charles Darwina, Johna Raya i Alfreda Wallacea, nastavio bi se logičan vremenski slijed razvoja Zemlje, a ujedno bi retrospektivno razmislili o izložbi, zaokružili cjelinu znanstvenim objašnjenjem i sami došli do logičnih zaključaka”, napominju u projektu Radionice arhitekture.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

Napominje se da će posjetitelji moći vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz brojnih zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanima uz određenu tematsku cjelinu. Svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju svih sadržaja iz bogate hrvatske prirodoslovne baštine. Projektom je realiziran i dodatni vanjski prostor za stalni postav Muzeja, ali i za brojne druge aktivnosti, poput tribina, kazališnih predstava ili raznih drugih kulturnih prezentacija.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

To je postignuto natkrivanjem atrija Palače Amadeo staklenim krovom tako da će se na tom dvorišnom dijelu moći izlagati izlošci većih dimenzija. Takvim programima uvelike će se unaprijediti turistička ponuda ne samo Muzeja, nego i Gornjega grada i općenito Zagreba.

 | Author: Hrvatski prirodoslovni muzej Hrvatski prirodoslovni muzej

“Veći izložbeni prostor od gotovo 3600 kvadrata omogućit će nam izlaganje sve vrste građe, pa tako i geografske, botaničke te geološke građe što do sada nije bio slučaj, a cijeli postav će biti koncipiran kao odgovor na pitanje kako je nastao život. Novost su i tri interaktivna laboratorija u kojima će biti prezentiran nastanak prirodoslovne građe, a posjetitelji će se moći upoznati s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, te i sami ‘in situ’ stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. Također će prvi put moći vidjeti dijelove naše neprocjenjivo vrijedne zbirke Krapinskog diluvija, koja se čuva kod nas više od stoljeća. U podrumu će biti smješten mineraloško-petrografski postav, na prvom katu geološko-paleontološki, na drugom zoološki s botaničkim, dok će na prostoru Park šume Tuškanac biti Botanika na otvorenom. Sve će biti obogaćeno multimedijalnim sadržajima, ali ipak će predmet biti u središtu jer mi skrbimo o baštini koja se mora kao takva i izlagati. Ako uspijemo dobiti dinosaura iguanodona s našeg područja, on će biti atraktivna pozivnica za dolazak u Hrvatski prirodoslovni muzej”, zaključila je ravnateljica Tatjana Vlahović.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.