Kultura
11632 prikaza

Obožavaju ih: YU arhitekti i danas fasciniraju svijet

"Trg Revolucije u Ljubljani", Edvar Ravnikar, 1961.
1/8
Museum of Modern Art - New York
Spektakularna izložba otkriva iznimno mjesto u svijetu države koja se urušila u krvoproliću

Legenda kaže da je Staljin Titu slao atentatore i nakon što je propao i 22. pokušaj, da mu je Tito poslao otprilike ovakvu poruku: "Prestani mi slati ubojice. Ako me ne poslušaš, ja ću poslati jednog u Moskvu i neće mi trebati drugi". Navodno ga je Staljin tad pustio na miru. Epilog raskola između Tita i Staljina 1948. na život u Jugoslaviji odrazio se na mnoštvo načina – od okretanja prema SAD-u i "Trumanovih jaja", preko Golog otoka, do pojave filmova sa Zapada u Jugoslaviji – a među prvima odrazio se na arhitekturu...

Janko Konstantinov - Zgrada PTT u Skoplju 1975. | Author: Museum of Modern Art - New York Museum of Modern Art - New York

"Pojavila se arhitektura koja je, od nebodera u svjetskim trendovima do brutalističkih 'društvenih kondenzatora', bila ispoljenje radikalnog pluralizma, hibridnosti i idealizma jugoslavenske države", tim riječima opisali su organizatori u Musem of modern art (MoMA) u New Yorku svoju izložbu "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji od 1948. do 1980.".

Više od 400 nacrta, maketa, filmova i fotografija MoMA će izložiti od 15. srpnja do 13. siječnja 2019. kako bi "proučio izvanredno djelo koje je privuklo međunarodno zanimanje tijekom 45 godina te države". Izložbu vode kustosi Martino Stierli, glavni čovjek za arhitekturu i dizajn u MoMA-i, beogradski arhitekt Vladimir Kulić, koji danas predaje u Los Angelesu.

Uz njih treći tekst kataloga izložbe napisao je Maroje Mrduljaš. Tog hrvatskog stručnjaka za arhitekturu za priču o izložbi uhvatili smo u ne baš najsretnijem trenutku, dok je ležao u hotelu u Zenici napola skršen od nekakvog gripoidnog virusa. Ipak je bio krajnje susretljiv i objasnio nam je o čemu je riječ. On je, naime, s Vladimirom Kulićem od 2009. do 2012. vodio istraživački projekt, potom i izložbu, pa i publikaciju "Nedovršene modernizacije". Okupili su desetke arhitekata, objavili su i knjigu "Modernism in between".

Vitićev neboder Autorsko remek-djelo Life Vitić će opet 'plesati', to je sigurno

"Ta dva projekta su osnova i za izložbu u MoMA-i kao bazična istraživanja, iako je to lokalno prošlo prilično nezamijećeno", kazao nam je Mrduljaš. "Ući u MoMA-u potvrda je relevantnosti arhitekture i urbanizma s ovih prostora, no čini se da uvijek treba doći netko 'izvana' da nam to potvrdi. Izložba će biti vrlo opširna, na prostoru nešto većem od 1000 metara četvornih, otprilike kao prostor za privremene izložbe u MSU. Među ostalima, svjetsku pozornost najviše privlače Edvard Ravnikar iz Slovenije, Vjenceslav Richter iz Hrvatske, Juraj Neidhardt iz BiH te Bogdan Bogdanović iz Srbije", nastavio je Mrduljaš.

MoMA se nije pretjerano potrudio otkriti koja će sve djela biti izložena. Zna se da će tu biti nekoć Ravnikarov Trg revolucije, danas Trg Republike, u Ljubljani, Sava centar u Beogradu Stojana Maksimovića, projekt za Telekomunikacijski centar u Skoplju Janka Konstantinova, projekti za Novi Beograd i Novi Zagreb, spomenik Bitki na Sutjesci Miodraga Živkovića, Kameni cvijet u Jasenovcu Bogdana Bogdanovića...

Posebno će zanimljiva biti politička, povijesna i društvena kontekstualizacija, podaci poput onih da je od uspostavljanja jugoslavenske republike jedna od najvećih inspiracija arhitektima na tim prostorima bio Le Corbusierov koncept "Unite d'Habitation", stambene jedinice, pa je već do kraja 50-ih praktično svaki veći grad imao barem jednu prepoznatljivu Le Corbusierovu strukturu, u čemu su prednjačili Zagreb i Beograd.

"Trg Revolucije u Ljubljani", Edvar Ravnikar, 1961. | Author: Museum of Modern Art - New York Museum of Modern Art - New York

Prije nekoliko godina na temu vrlo sličnu ovoj izložbi, magisterij iz arhitekture na Sveučilištu u Washingtonu napisala je Maja Babić. Bila je riječ o "Modernizmu i politici u arhitekturi socijalističke Jugoslavije od 1945. do 1965.", gdje je podsjetila da su se sve redom slavni arhitekti - Jože Plečnik, Drago Ibler, Milan Zloković i braća Kadić, Muhamed i Reuf, između dva svjetska rata obrazovali pod utjecajem europskih novoosnovanih modernističkih krugova.

Nikola Dobrović je na glas "prvog jugoslavenskog arhitekta" došao nakon studija u Pragu i NOB-a, a Juraj Neidhardt neko je vrijeme čak radio u Le Corbusierovu studiju u Parizu. Zapravo je socijalistički modernizam ponikao na temeljima modernizma koji su ovi ljudi prethodno donijeli u Kraljevinu Jugoslaviju. Zagreb, Sarajevo i Beograd postali su mjesta susreta povijesnih stilova i modernističkih interpretacija tradicionalnih elemenata.

A onda je izbio rat, koji je Jugoslaviju ostavio razorenu i s između dva i četiri milijuna beskućnika. Gradnja je bila apsolutni imperativ u cijeloj Europi, samo što je u Jugoslaviji socijalistički realizam, odnosno staljinizam u arhitekturi, postao ideološka obaveza, podsjećala je Maja Babić. Novi Beograd prvotno je zamišljen kao mjesto predstavljanja moći novog sustava, grandiozni grad koji će izniknuti na pustim močvarama kao velebni centar neetničkog novog jugoslavenskog nacionalizma.

Isječak iz filma Blade Runner Vrhovec 38 Kultura Ideju za Blade Runnera posudili su od našeg arhitekta

Idejne nacrte radio je Dobrović, no taj projekt od početka je bio problematičan, arhitekti su bili na sto muka kako kombinirati socijalistički realizam, modernističke ambicije i nacionalnu tradiciju. Tako je pri projektiranju zgrade Centralnoga komiteta u jednom trenutku intervenirao sam Tito, okupivši arhitekte od kojih je "zamolio" da prihvate "vječnu ljepotu klasičnih grčkih stupova".

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • nelson 10:23 28.Veljača 2018.

    u socijalizmu se gradilo i radilo

  • refik 17:57 26.Veljača 2018.

    moze li se danas nesto napisati ili opisati bez da se OBOZAVA ??? pa nema sta se danas sve ne obozava , od hamburgera , jela , pica , odjece , materije , raznih porno i obicnih glumaca, bogatuna , ... prikaži još! sviraca ,pjevaca i mogu do sutra nabrajati.... Pa jeste li vi normalan narod ? Samo se BOG gospodar svega moze i smije obozavati.. pa kako ce te sutra stati pred BOGA , a obozavali ste sve i svasta ? Sve ste obozavali samo NJEGA niste....

  • eliot123 11:17 26.Veljača 2018.

    Čim pogledam kroz prozor vidim kakva je bila arhitektura komunizma, drugim riječima 60% današnjeg Zagreba je bila bespravna neplanska gradnja koja se ne može ispraviti. Nešto je bolje bilo u sedamdesetima i osamdesetima kada su naslale socrealističke vizure novog Zagreba ... prikaži još! pa dosta zelenila popravlja dojam sovjetskog stila.