Nakon gotovo 20 godina u Koprivnici je konačno obnovljena povijesna sinagoga, koja je prenamijenjena u Kulturni centar "Prim. dr. Krešimir Švarc". Grad je u obnovu sinagoge uložio sveukupno oko 2,3 milijuna eura, a sredstva su osigurana iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Fonda solidarnosti Europske unije te državnog i gradskog proračuna. Koprivnica je ovim ulaganjem dobila vrhunski prostor za razne kulturne programe, od koncerata do plesnih i izložbenih projekata, koji će obogatiti život Koprivničana.
Novi kulturni centar nazvan je po uvaženom koprivničkom liječniku, ginekologu, humanistu i publicistu. Dr. Krešimir Švarcu osnovao je prvi Ginekološko-porođajni odjel i bio ravnatelj Medicinskog centra u Koprivnici gotovo do umirovljenja. Tijekom Drugog svjetskog rata izbjegao je deportaciju zahvaljujući mješovitom braku roditelja, a zatim je s njima bio u partizanima. Također je bio i prvi predsjednik obnovljene Židovske općine, a život je, uz medicinu, posvetio i pisanju o povijesti koprivničkih Židova. Odabirom njegova imena za novi kulturni centar grada, Koprivnica ne odaje počast samo dr. Švarcu, nego i cijeloj židovskoj zajednici, koja je od 18. stoljeća pridonosila gospodarskom razvoju grada.
Koprivnička sinagoga posljednjih se dvadeset godina obnavljala u fazama, a tijekom projekta izvedeni su opsežni konstruktivni zahvati kojima je poboljšana statička stabilnost objekta, dotrajale drvene grede zamijenjene su novima te je postavljena nova daščana oplata na stropove. Također su promijenjeni drveni stupovi na galeriji te su na njihovo mjesto stavljeni čelični, obloženi drvenim maskama, koji su izrađeni prema izvornom izgledu. Uz to, zidovi su injektirani i ojačani karbonskim lamelama, izvedeni su novi armiranobetonski serklaži te brojni drugi konstruktivni i montažni radovi. Zahvaljujući tim zahvatima, zgrada sagrađena sredinom 19. stoljeća danas zadovoljava suvremene standarde mehaničke otpornosti i stabilnosti, no najbitnije je to što je obnovom očuvana kao vrijedna kulturno-povijesna baština grada. U sklopu projekta uređen je i okoliš, obojena je fasada te je uređen interijer sinagoge, od bojenja zidova i stropova do drvenog poda i ograde galerije. Sinagoga, odnosno novi Kulturni centar fizički je spojen s obližnjom Umjetničkom školom "Fortunat Pintarić" što će u budućnosti stvoriti još bolje uvjete i mogućnosti za kulturne i obrazovne programe.
Sinagoga je kasnije doživjela preinake, osobito nakon što ju je 1937. renovirao poznati arhitekt Slavko Löwy
Koprivnička sinagoga je jedina u Hrvatskoj koja je preživjela rat i jedna od rijetko očuvanih sinagoga u Hrvatskoj te je zbog arhitektonske ljepote i jedinstvenosti 2019. godine dobila status zaštićenog kulturnog dobra. Sagrađena je 1875. godine, sa Židovskom školom, prema projektu cijenjenog zagrebačkog arhitektonskog ateliera Hönigsberg i Deutsch te predstavlja odličan primjer spoja historicističke monumentalnosti i kasnijeg funkcionalističkog minimalizma. Također, na sinagogi su vidljivi elementi neorenesanse, neoklasicizma i neomudéjar stila, tj. orijentalnih, arapsko-islamskih elemenata, koji su uneseni zato da se simbolički istakne istočnjačko podrijetlo Židova, kao i identitet židovske zajednice. Koprivnička židovska zajednica također je sama financirala gradnju sinagoge. Sinagoga je kasnije doživjela preinake, osobito nakon što ju je 1937. renovirao poznati arhitekt Slavko Löwy. On ju je temeljito preuredio u duhu međuratne moderne, odnosno pročišćen je interijer i djelomično su uklonjene povijesne dekoracije što je sinagogi donijelo funkcionalniji izgled.
Premda je koprivnička Židovska zajednica bila relativno mala, Židovi su snažno utjecali na gospodarski i kulturni razvoj tog podravskoga grada, najprije kao mali trgovci, a kasnije kao osnivači tvornica i banaka. Židovi pristižu u Koprivnicu od 1800. godine, kad su se doselile četiri židovske obitelji s 13 članova. Zatim od druge polovine 19. stoljeća dolazi sve više aškenaških Židova, najviše s područja Gradišća iz Austrije, a u vrijeme Prvog svjetskog rata i sefardskih obitelji. Već početkom 20. stoljeća židovski poduzetnik Adolf Švarc Daničić dolazi u Koprivnicu na poziv tadašnjega gradonačelnika Josipa Vargovića i velikim novčanim kapitalom iz budimpeštanskih banaka gradi Kemijsku tvornicu Danica, specijaliziranu za proizvodnju umjetnih gnojiva, koja su se prodavala na tržištu tadašnje Monarhije u srednjoj Europi. Ubrzo su osnovani Tvornica šarafa i Tvornica ulja, koja je, između ostaloga, prerađivala i maslinovo ulje, a zatim je otvoreno oko 500 obrtničkih radnji i dućana, od cipela i tekstila pa do likera i keramike, koji su pratili život tvornice i radnika.
Tijekom Drugog svjetskog rata sinagoga je bila devastirana i pretvorena u zatvor
Utjecaj Židovske zajednice vidljiv je u arhitekturi i danas, od Tvornice ulja u Starčevićevoj ulici pa do industrijskog kompleksa na Danici. Kako je istražio povjesničar Dražen Ernečić, u zgradi današnje Galerije Koprivnica nekad se nalazila židovska banka, a povijesna zgrada u Svilarskoj ulici, u kojoj su danas smještene političke stranke, sindikati, poljoprivredne agencije i slično, nekoć je bila poznata kao Kuća Vargović, u kojoj je živio već spomenuti, znameniti koprivnički gradonačelnik, a koju je projektirao i gradio Židov te veliko hrvatsko i europsko arhitektonsko ime Hugo Ehrlich. Također, u centru grada, na Jelačić placu, nalazi se i Kuća Löwy, a ispred nje je postavljen i Kamen spoticanja - podsjetnik svima na to da je Koprivnica bila ishodište holokausta 1941. godine u NDH. Naime, hale napuštene tvornice Danica postale su prvi sabirni logor ustaške NDH u koji je odvedeno, u noći na 23. lipnja 1941. godine, kako pokazuju povijesni podaci, 356 koprivničkih Židova, među kojima i 51 dijete.
Tijekom Drugog svjetskog rata, odnosno tijekom ustaškog režima uspostavljenog u NDH, koprivnička sinagoga je devastirana i pretvorena u zatvor. Orgulje i neki drugi predmeti iz sinagoge ipak su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju grada Koprivnice. Židovski stanovnici Koprivnice završili su u koncentracijskim logorima, kao i posljednji Izrael Kohn, koji je ubijen u logoru. Spomen na njih čuva se na židovskom groblju na Varaždinskoj cesti, gdje su postavljeni spomen obilježje iz Prvog svjetskog rata i spomen-obilježje iz 1975. za 214 logorskih žrtava. Nakon Drugog svjetskog rata sinagoga je devastirana te je služila kao skladište i poslovni prostor krojačke tvrtke.
Da je veliki projekt zaštite kulturne baštine u Koprivnici zaživio i da je Kulturni centar "Prim. dr. Krešimir Švarc" itekako potreban Koprivnici, potvrđuje koncert istaknutih hrvatskih glazbenika - saksofonista Vojkana Jocića, pijanista Hrvoja Gallera, kontrabasista Hrvoja Kralja i bubnjara Janka Novoselića, te postavljanje izložbe koprivničke slikarice Gordane Špoljar Andrašić, čime je simbolično započelo novo razdoblje obnovljenog Kulturnog centra "Prim. dr. Krešimir Švarc".
