S velikim poštovanjem i uz riječi “naučila nas je gledati”, nekadašnji studenti naše najveće povjesničarke umjetnosti, Vere Horvat Pintarić, opraštaju se ovih dana od svoje profesorice. Osnivačica Katedre za vizualne komunikacije i dizajn (1967.) i redovita profesorica (1974-1993) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ostavila je nevjerojatan opus.
Vera Horvat Pintarić preminula je u srijedu u 99. godini, a tijekom života snažno je obilježila područja kojima se bavila, kao i općenito dizajn te umjetnost u Hrvatskoj i svijetu. Rodila se 7. ožujka 1926. godine u Sisku, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala 1951. te doktorirala 1959. na Skulpturi Francesca Robbe. Na Odsjeku za povijest umjetnosti djelovala je 42 godine, a svoj predavački odabir smatrala je pozivom. U Parizu je kao stipendistica francuske vlade 1960. i 1961. specijalizirala modernu umjetnost.
Kako navodi HAZU, čija je članica bila od 2000. godine, Vera Horvat Pintarić istraživala je baroknu i modernu umjetnost, najnovija likovna događanja u Hrvatskoj i u svijetu, likovno stvaralaštvo na području plakata, stripa, televizije i animiranog filma. Bavila se teorijom umjetnosti, objavljivala monografije (Gabrijel Stupica, 1966; Josip Seissel, 1978; Miroslav Kraljević, 1985), teorijske rasprave te likovne studije i kritike (Od kiča do vječnosti, 1979; Tradicija i moderna, 2009; Kritike i eseji, 2012). Autorica je mnogobrojnih kataloga izložaba (J. Knifer, V. Bakić, D. Džamonja, V. Richter i dr.) i predgovora grafičkim mapama (M. Šutej, 1971), jedna od osnivačica časopisa Bit International. Uz mnoge druge nagrade, dobila je Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti (2003).
Njezin je život bio upravo toliko bogat i živopisan kao i dio ovdje navedenog opusa. U njezinoj kući u Premanturi ljetovali su Umberto Eco i Guido Crepax, s Julijem Kniferom, Borisom Bućanom i svojim studentima za emisiju TV-a Zagreb 1971. oslikavala je urušena pročelja Zagreba. Susretala se i družila s nekima od najvećih europskih imena toga vremena, od Michelangela Antonionija do Tille Durieux. Njezina knjiga od “Kiča do vječnosti”, objavljena 1979., do danas je jedan od najvažnijih udžbenika o suvremenoj umjetnosti.
Svoj je život obuhvatila i u, kako ju je nazvala, profesionalnoj autobiografiji “Susreti i sjećanja”. A ono što je obilježilo sve što je radila bila je ljubav Vere Horvat Pintarić prema svijetu i životu, kakav god je on bio. I to je ostavila u zalog generacijama koje dolaze.
