Nacionalna galerija u Londonu ima oko 2.300 umjetničkih slika u kolekciji, što se čini kao velika brojka prije nego shvatite da Muzej suvremene umjetnosni u New Yorku ima oko 200.000 različitih slika.
Sve te brojke su impresivne, ali i dalje su kikiriki u odnosu na kolekciju jedne bezlične betonske građevine u jugozapadnoj Švicarskoj. Navodno se tamo nalazi više od milijun umjetnina. Navodno zato što nitko nije siguran u točnu brojku. Kako piše BBC, pretpostavke su da se nalazi oko 1,2 milijuna umjetnina uključujući i 1.000 djela Pabla Picassa.
Mogli biste pomisliti da je vlasnik neki ekscentrik opsjednut umjetnošću, ali biste bili u krivu. Vlasnici su zapravo trgovci umjetninama, kolekcionari i brojne off-shore kompanije. Sve redom vlasnici koji iznimno cijene tajnovitost i privatnost hladnih zidova švicarskog skladišta.
Povijest krijumčara
Ženevska slobodna luka, kako je naziv tog skladišta, ima povijest neželjenih stanara koji su krijumčarili umjetninama. Naime, prije nekoliko godina je talijanska policija upala u skladište zato što su bili uvjereni da netko tamo čuva ukradene umjetnine. Bili su potpuno u pravu. Otkrili su 45 sanduka krcatih rijetkim rimskim i etruščanskim umjetninama, a pronašli su i nekoliko sarkofaga.
Tada se pojavio David Hiler, lokalni političar koji je nakon odlaska u političku mirovinu preuzeo upravljanje Ženevskom slobodnom lukom. Ubrzo je uveo neka nova pravila kako bi se riješio nepoželjnih mušterija. Promijenio je dotadašnju kulturu zatvorenosti i napokon je upoznao medije s načinom djelovanja njegove institucije, a otvorenih ruku je prihvatio i carinske djelatnike.
Najveći vinski podrum
Reportere BBC-a je poveo na turneju skladišta. Turneja je bila zanimljiva koliko je to moguće kad se uzme u obzir njihov način poslovanja. U jednoj prostoriji vidio je zapečaćene sanduke prepune vinskih boca. Ženevska slobodna luka ponosno nosi nadimak "najveći vinski podrum na svijetu" zato što je tamo uskladišteno više od 3 milijuna butelja skupocjenih vina. Šef Slobodne luke nije dopustio reporterima ulazak u jednu od iznajmljenih prostorija u njihovom skladištu. "Čujte, da iznajmite neki stan očekivali biste da najmodavac neće tek tako ulaziti u stan", objasnio je šef Slobodne luke svoje razloge.
Zbog takvih i sličnih stavova, stvara se dojam da Hiler i njegove kolege namjerno ne žele znati što se tamo nalazi kako njihovi kupci ne bi otišli konkurenciji. Uvjeren je da među bezbrojnim umjetninama sigurno postoje i neke sumnjivog porijekla. Kaže da mu je ponekad teško zbog toga i da bi volio da švicarski carinici uđu i pregledaju sve što je unutra. Međutim, kaže da se ne nada previše. "Nije to Švicarcima u karakteru", kaže Hiler.
Reporter Will Gompertz kaže da je posjet Slobodnoj luci bio tužno i obeshrabrujuće iskustvo. "Ako stvarno tamo čame milijuni umjetnina, nije moralno da su skrivene umjetnine izrađene za gledanje i izlaganje. Svi znamo da su umjetnine postale tražena roba za trgovinu, ali tek u Slobodnoj luci sam uvidio da su umjetnine postale trgovačka roba i da nikad više neće biti izložene", napisao je Gompertz.
