Prošlo je više od šest godina od zagrebačkog potresa 2020., u kojemu je zabilježena šteta na čak 25.000 zgrada - privatnih i javnih, potres nije birao. Zatvorio je vrata više od 6000 njih, polako se vraćaju u funkciju. Prošetali smo se gradom, ovo su slike novoga Zagreba, obnovljenog i osvježenog, očvrsnutog. Obnova je brojne fasade vratila u prvobitno stanje, no bila je to prilika i da se zgrade učini otpornima na potencijalne nove potrese. Neke su sad i “izvornije” nego što su bile - Mimari je, primjerice, vraćena njezina prvotna, oker boja. I dalje se gradi, sve će biti do kraja završeno tek 2030., takve su procjene, no grad je već sad puno ljepši. Podignite glavu, pogledajte nove fasade, jer iza njih nisu samo zidovi, već povijesne, zanimljive priče, i brojne sudbine onih koji su iza tih prozora živjeli. U svakoj od tih kuća izmjenjivale su se obitelji, dok su se vani izmjenjivale države, režimi, ratovi... Svaka od ovih palača i kuća zato priča neku svoju posebnu priču. Poslušajte je pogledom prema gore.
Strossmayerov trg jedan je od ‘najpovjesnijih’ trgova u Zagrebu. Nekad se, do 1928., zvao Akademički trg, zbog HAZU na sjevernoj strani. Spomenik Strossmayeru djelo je Ivana Meštrovića.
Prvi putnici su s vlaka u Zagrebu sišli 1863., kad je grad brojio samo 40 tisuća stanovnika. S Glavnog kolodvora od tada ‘puca’ jedna od najljepših vizura grada, s Umjetničkim paviljonom u pozadini.
Građen 1891. kao 1600 kvadrata velika kuća veletrgovca Dragutina Schlesingera, supruge i sedmero djece. Projektirali su je Hönigsberg & Deutsch. Od 1907. je hotel, koji od tada neprekidno radi.
Zidari su 2018. u Palaceu otkrili vremensku kapsulu iz 1891., s pismom izvođača radova, i potpisima obitelji Schlesinger. Izvođač nabraja što se tad moglo kupiti za dnevnicu zidara, primjerice 2,5 kg junetine.
Gradska štedionica Zagreb
Djelo arhitekta Ignjata Fischera, Gradska štedionica, jedan je od simbola grada. Gradska kavana u njoj otvorena je 1932. godine, a novine su tad pisale kako je to ‘najmodernija kavana u Europi’.
Mimara je opet žuta kao 1895. godine, kad je sagrađena kao škola za oko 1700 đaka. U njoj su bili gimnazija, realka i trgovačka škola, opremljene laboratorijem, dvoranom, terenom za kriket...
Znanost na Strossmayerovu trgu
Osim HAZU-a, Strossmayerov trg krasi i HAZU-ova biblioteka, a malo tko zna da je ovdje 1954. postavljen i prvi spomenik žrtvama fašizma, podignut u najužoj gradskoj jezgri, djelo Frane Kršinića.
Biskup Strossmayer 1860. daje 50 tisuća forinti za osnivanje Akademije u kojoj bi se ‘imali stjecati svi bolji umovi da viećaju...’. Nastaje današnji HAZU, mjesto najvećih umova Hrvatske.
Umjetnički paviljon preseljen u Zagreb
Paviljon je prenesen u Zagreb i dovršen u dvije godine, 1898. Bečlije Hellmer i Fellner napravili su željezni skelet, a Hönigsberg i Deutch, pod nadzorom Milana Lenucija, vodili gradnju.
Brojne palače i kuće u Ilici su nakon potresa obnovljene. Svoj je građevinski procvat Ilica doživjela nakon potresa 1880., dotad su u njoj bile potleušice i obrti, grad se u to doba tek stvarao.
U Umjetničkom paviljonu održana je, između ostalih, izložba Kluba likovnih umjetnica, prvog udruženja umjetnica na južnoslavenskim prostorima, 1936. godine, izlagali su tu brojni poznati.
