Jedan od onih koje je uvijek potrebno i moguće nanovo otkrivati svakako je velikan hrvatske umjetnosti Ivan Meštrović čijih je 69 radova - nimalo slučajno taj broj - objedinjeno za potrebe najnovije izložbe koja se može vidjeti u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU.
“Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića” puni je naziv, a nudi pregled skulptura i crteža koje je umjetnik radio u rasponu od 1903., kada je sudjelovao u Beču na izložbi Udruženja likovnih umjetnika Austrije, pa sve do poslijeratnog razdoblja 1946., godinu prije nego što će postati prvi živući umjetnik kojemu je njujorški Metropolitan Museum organizirao izložbu.
- Kod Meštrovića nago tijelo i erotiku čitamo na tri načina - objašnjavaju kustosi izložbe nastavljajući da su prvi nazvali ‘Nelagoda tijela’, koji obuhvaća prva dva desetljeća 20. stoljeća, s naglaskom na estetiku ‘ružnoga’ i afirmaciju druguga.
Drugi je pak, tvrde, klasično poimanje tjelesnosti, poglavlje koje obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i druga razdoblja u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.
Treći dio, ‘Požar čula’, vjerojatno je najzanimljiviji: - To su ženski aktovi, skulpture i crteži iz 1920-tih godina, kao i brojni radovi koji obrađuju mitološke teme, a koji su dio Meštrovićeva opusa zasićenog intimnim podacima o tadašnjim specifičnim okolnostima i emocionalnim previranjiima umjetnika, što nam sve skupa razotkriva kako je osobno poimao spolnost - kažu kustosi o izložbi koja se može pogledati do 26. veljače.
