Što je prijevodna kritika, kako “skrbi za tekst” i zašto nam je potrebna u javnom prostoru? Tko je smije pisati i koliko slobodno? Koje su veze između prijevodne i književne kritike i zašto zaziremo od negativne kritike?
O ovim i drugim važnim pitanjima traduktologije, književnosti i znanosti o književnosti govori knjiga “Polifonija prijevodne kritike”, objavljena u izdanju Naklade Ljevak, popularnim, široj publici bliskim jezikom. Knjigu je priredila, osmislila koncept i napisala uvodni tekst poznata književna prevoditeljica i sveučilišna lektorica Anda Bukvić Pažin, a uz autoricu o prijevodnoj kritici pišu i govore: Katarina Luketić, Jagna Pogačnik, Lora Tomaš, An. Fazekaš, Dinko Telećan, Nataša Govedić, Tomislav Kuzmanović, Edin Badić, Sandra Ljubas, Miljenko Jergović, Lara Hölbling Matković, Ana Badurina, Andy Jelčić i Vanda Mikšić.
Anda Bukvić Pažin smješta začetke “Polifonije prijevodne kritike” u 2021., Godinu čitanja, u okvire projekta DHKP-a “Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći”. Njezin podnaslov “ili kako prenijeti sladoled s jednog kraja grada na drugi” posuđuje iz teksta Miljenka Jergovića, a poruka je sljedeća: dobar prijevod, usprkos izazovima prijenosa, mora očuvati kvalitetu, snagu i “okus” izvornika.
Polifonija prijevodne kritike, Anda Bukvić Pažin, Naklada Ljevak
Ako se prijevod može smatrati prvim oblikom “skrbi za tekst”, pri čemu se Bukvić Pažin oslanja na esej Waltera Benjamina “Zadatak prevoditelja” (1923.), prijevodna kritika je njezin drugi oblik. Vođen_a vlastitim jezikom, iskustvom i imaginacijom, kritičar_ka iznova stvara tekst prijevoda, otvarajući čitatelju novi pogled na tekst, nove rukavce čitanja i izražavanja. Pritom kritičar, što Bukvić Pažin potvrđuje u dijalogu s tradicijom, kolegama prevoditeljima i tekstovima iz knjige, ne mora nužno biti prevoditelj. “Marko Gregorić mi je na pitanje bi li samo i isključivo prevoditelji trebali pisati prijevodnu kritiku odgovorio: ‘Nipošto ne, jer je kritika prostor slobode.’”
“Polifonija prijevodne kritike” donosi četiri sjajna intervjua i deset prijevodnih kritika o djelima autora od Indije do SAD-a. Ovo su neki od fokusa: “hingliš” (mješavina hindskog i engleskog) u romanu “Ministarstvo potpune sreće” bookerovke Arundhati Roy, “organski glas šume” Richarda Powersa, autora romana “Iznad svega”, iluzija originala skrivena u ponajboljim prijevodima “Švejka” Jaroslava Hašeka i sirova snaga poezije Charlesa Bukowskog, koja izmiče zatvaranju u ijedan prijevod.
Naklada Ljevak predstavit će ovu jedinstvenu znanstveno-umjetničku knjigu, koja slavi i potiče čitanje za sve, u četvrtak 26. ožujka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića s početkom u 19.30 sati. Ne propustite!
Knjigu potražite u Knjižari Ljevak (Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb), na webshopu Naklade Ljevak i u svim bolje opremljenim knjižarama.