Kip slobode, punim imenom Liberty enlightening the World (sloboda prosvjetljuje svijet) američki je spomenik na ušću rijeke Hudson u New Yorku, a kao kip je jedan od najpopularnijih simbola na svijetu. Unatoč tome što je jedno od najposjećenijih mjesta na svijetu i prava meka za turiste, skriva tajne koje malo tko zna.
1. Ispočetka ga Amerikanci nisu htjeli
Iako je danas voljen, izgradnja kipa prešla je preko teških zapreka, osobito vezanih uz financiranje, osobito nakon tegoba 1873. Bilo je kritika i na račun samog kipa kojeg je dizajnirao Frédéric Auguste Bartholdi uz inženjersku pomoć Gustava Eiffela. Iako je kip bio dar za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, Amerikanci su prigovarali kako su Francuzi trebali osigurati i bazu za kip. Da nije bilo Josepha Pulitzera, koji se bavio prikupljanjem donacija za izgradnju, pitanje je bi li kip danas stajao. Iako je 80 posto donacija bilo manje od 1 dolara, Pulitzer je prikupio 102 tisuće dolara, što je ekvivalent današnjim 2,3 milijuna dolara.
2. Lice kipa nije ono za koga većina misli da je
Iako se često pretpostavlja kako je lice Kipa slobode modelirano po uzoru kiparove majke ili pak Afroamerikanke, kipar Bartholdi ga je izradio prema pretku svoje majke, Sarah Salamon. Ona je u SAD doselila sa svojim suprugom 1861. te su u Kaliforniji zgrnuli bogatstvo i tako ostvarili svoj američki san.
3. Kip je stigao u dijelovima
Iz Francuske je 17. lipnja 1865. u SAD kip stigao u dijelovima preko parobroda - u komadima zapakiran u kutije. Ranije su stigli njegovi prepoznatljivi dijelovi - ruka i baklja te su bili izloženi u Madison Square Gardenu na pijedestalu. Oko 200 tisuća ljudi došlo je dočekati njegov ostatak, a kip je napokon posvećen tek 1886., kad je predsjednik bio Grover Cleveland.
4. Baza kipa je zapravo utvrda
Izgrađena između 1807. i 1811., drvena utvrda na Liberty otoku (tada Bedloe otoku) bila je u obliku jednostrane zvijezde s 11 krakova. Sama tvrđava, zajedno sa zidanim kućama ut njum bila je dom vojnim obiteljima od 1811. do 1930-ih. Otok Bedloe nekoć je bilo mjesto smaknuća, a posljednje se tamo dogodilo 1860. - kad je pogubljen zloglasni pirat.
5. Otok Liberty je nekoć bio karantena
Prije nego je postao dom kipu, otok je bio u privatnom vlasništvu, a grad New York ga je koristio kao karantenu za oboljele od velikih boginja - kad ga je kupio grad 1758.
6. U originalu kip nije bio zelen
Kip je napravljen od bakra i kad je stigao bio je u prepoznatljivoj bakrenoj nijansi. Do 1910., bio je napola smeđ, napola zelen, no zbog oksidacije danas je potpuno zelen.
7. U Parizu je puno replika Kipa slobode
Originalan model kipa koji je manji te je prema njemu napravljen onaj američki, stoji u Jardin du Luxembourg u Parizu. Diljem Pariza nalazi ih se još nekoliko - U muzeju d'Orsay, na otočiću kraju rijeke Seine...
8. I u New Yorku je nekoliko replika
Osim raznih plastičnih turističkih verzija, kip se može pronaći u muzeju Brooklyn, potom lego verzija na Times Squareu.
9. Veze s masonima
Masonske teorije ne nedostaju ni kod tog američkog simbola. Dostavu Kipa slobode iz Francuske u SAD su nadgledali masoni. Kip je prvotno prozvan "Sloboda obasjava svijet", odnosno na engleskom, "Liberty Enlightening the World". S obzirom na to da su riječi "enlight" i "illuminate" sinonimi, može se izvesti zaključak da teorija nije bez veze. Osim toga, na planovima za izradu kipa nalaze se brojni masonski simboli.
10. Značenje simbolike
Kip slobode, jedan od simbola SAD-a, predstavlja personifikaciju slobode, rimsku božicu Libertas s uzdignutom rukom u kojoj drži baklju, dok joj je ispod druge ruke tabula ansata (votivna ploča sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, 4. srpnja 1776. Ispod njezinih nogu leži prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje slobode, tj. neovisnost SAD-a.
