"Palačinki? Je l’ se tako nekako kaže ‘pancakes’ u Hrvatskoj" progovorio je na hrvatskom australski glumac Eric Bana (46). Zvijezda filmova “Hulk”, “Troja” i “München” rodila se kao Eric Banadinović.
"Oduvijek sam bio ponosan na svoje podrijetlo, koje je imalo velik utjecaj na moj odgoj", rekao je Bana u intervjuu australskom Croatian Heraldu. Ericov djed Mate Banadinović je nakon završetka Drugog svjetskog rata iz Hrvatske emigrirao u Argentinu. Baka je uzela sina Ivana, Ericova oca i preko Njemačke otišla u Australiju. Ubrzo se doselio i djed te se obitelj nastanila u Melbourneu.
Ondje se Eric rodio 1968. Prezime Banadinović i dalje se nalazi na njegovim službenim dokumentima, a skratio ga je u Bana da bi lakše dobio posao u filmskoj industriji.
"Kad mi stigne pošta i na pošiljci piše ‘gdin Banadinović’, znam da je nešto važno", rekao je Eric na druženju u hrvatskom konzulatu 2006. Tad je primio priznanje Republike Hrvatske za iznimna postignuća u filmskoj industriji. Rekao je kako, koliko zna, u Hrvatskoj više nema rodbine, ali je kao mladić, prije filmske karijere, posjetio domovinu svojih predaka.
Suprugu je fasciniralo to što sam iz Hrvatske
I suprugu Rebeccu je upoznao zahvaljujući hrvatskom podrijetlu. "Najbolja prijateljica moje supruge je Nicole Alagich iz Omiša. Kad smo se upoznali, Rebecci je bilo fascinantno što sam i ja iz Hrvatske, gdje je ona bila čak tri puta i u koju se zaljubila", rekao je.
Karijeru je Bana počeo devedesetih na australskoj televiziji kao stand-up komičar. Nakon prvih filmskih uloga u Australiji u Hollywoodu se probio nastupima u filmovima “Pad crnog jastreba” i “Hulk”, ekranizaciji Marvelova stripa, u kojem je tumačio tragičnog superjunaka. Davao je glas u Pixarovu hit crtiću “Potraga za Nemom”. Zatim je glumio Hektora u “Troji” uz Brada Pitta. Isticao je kako mu je velika želja opet posjetiti Hrvatsku. Bana je jedan od nekoliko iznimno uspješnih glumačkih i redateljskih zvijezda hrvatskog podrijetla.
Werner Herzog (72), slavni njemački redatelj (“Aguirre, gnjev božji”, “Nosferatu”, “Fitzcarraldo”) rodio se kao Werner Stipetić 1942. u Münchenu. Otac Dietrich bio je Nijemac a majka Elizabeta Hrvatica.
Otac je obitelj napustio, pa se Werner odrekao očevog prezimena Herzog i predstavljao se kao Werner Stipetić. Kad se počeo baviti režijom, vratio je očevo prezime jer je Herzog zvučalo moćnije od Stipetić. Kao 13-godišnjak u Münchenu je upoznao mladića po imenu Klaus Kinski.
Živjeli su u istoj zgradi. Godinama kasnije njihovi će se životni putevi ponovno sresti na filmu. Herzog je s Kinskim snimio pet filmova, koji su ih obojicu proslavili, ali odnos između redatelja i glumca često je prelazio granice fizičkog obračuna. Kinski je umro 1991., a Herzog još snima fascinantne filmove. Na mnogima je surađivao s mlađim bratom Luckijem Stipetićem, koji je ujedno šef Herzogove filmske kompanije.
Hrvatske korijene ima i austrijski oskarovac Christoph Waltz (58). Snimio je na desetke televizijskih filmova i serija u Njemačkoj i Austriji prije nego što ga je Quentin Tarantino odabrao za ulogu zlog njemačkog pukovnika Hansa Lande u “Nemilosrdnim gadovima”. Waltzova majka Elizabeth Urbančić ugledna je kostimografkinja hrvatsko-slovenskog podrijetla.
Britanski glumac Cary Elwes (52) proslavio se ulogom Robina Hooda u parodiji Mela Brooksa “Muškarci u tajicama” i u hororu “Slagalica strave”. Njegovo pravo ime je Ivan Elwes, a dobio ga je po pradjedu Ivanu Rikardu Ivanoviću, osječkom političaru i industrijalcu koji je početkom 20. stoljeća bio jedan od osnivača Hrvatske narodne napredne stranke.
Ivanović je 1908. izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Kao član nacionalnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca sudjelovao je 1918. u formiranju istoimene kraljevine.
Dharmine roditelje šokirao rat u Hrvatskoj
Poduzetni Ivanović je u razdoblju između dva rata osnovao rafineriju nafte u Osijeku i tvornicu aluminija u Lozovcu kraj Šibenika.
Jenna Elfman (43) je početkom 2000-ih bila zvijezda humoristične serije “Dharma i Greg”. Glumica se rodila kao Jennifer Mary Butala i bila je 12. dijete u obitelji. Njen djed je iz okolice Karlovca emigrirao u Ameriku sredinom prošlog stoljeća.
"Moj otac je posjetio Hrvatsku prije nekoliko godina. I ja se nadam da ću učiniti isto. Otac mi je pričao kako je ondje upoznao dosta rođaka koji su prošli traumatična iskustva u ratu 90-ih. Ali rekao je kako je ostao zadivljen njihovom izdržljivošću. Tim ljudima su se događale strašne stvari u životu, ali našli su način da prežive ratna stradanja", ispričala je Elfman u intervjuu za Chicago Sun Times.
Za razliku od nje, John Malkovich, najpoznatiji holivudski Hrvat, u Hrvatsku je dolazio u nekoliko navrata još u vrijeme rata. Malkovich je sjajnu karijeru počeo ‘80-ih u “Poljima smrti”, “Carstvu sunca” i “Opasnim vezama” te postao jedan od najcjenjenijih holivudskih glumaca.
Djed i baka su mu iz Ozlja otišli u Ameriku
"Nažalost, ne znam ni riječi hrvatskog. Djed i baka nam jednostavno nisu dali da učimo njihov jezik, samo bi ga šaputali negdje u kutu sobe kad bi se svađali. Ali ovdje je vrlo lijepo", rekao je Malkovich na festivalu Juliana Rachlina 2010. u Dubrovniku. Tad je s Rogerom Mooreom i hrvatskim nogometnim legendama Slavenom Bilićem i Robertom Prosinečkim zaigrao u revijalnoj utakmici na Lapadu.
Jedna od nadolazećih holivudskih dječjih zvijezda, Thomas Horn, podrijetlom je iz Našica. Thomasova majka Biljana je bila zagrebačka studentica, a danas je uspješna liječnica i u braku je s očnim kirurgom Ericom iz San Francisca. Thomas voli dolaziti u Hrvatsku, u kojoj je već nekoliko puta bio kod bake i djeda. Iako je rođen u Americi, Thomas upravo zbog komunikacije s majčinim roditeljima tečno govori hrvatski jezik i zna sve o svom podrijetlu.
Osim engleskog i hrvatskog, Thomas govori španjolski i uči mandarinski. U Hollywoodu se probio nakon što je s 12 godina osvojio 176.000 kuna i putovanje na Aljasku za sebe i obitelj u kvizu “Izazov”. Kviz je gledao Scott Rudin, producent filma “Društvena mreža”, i dječaka preporučio poznanicima u filmskoj industriji.
"Bili smo zbunjeni kad su nas nazvali ljudi iz filmske industrije, o kojoj nismo ništa znali", kaže Thomas, koji je danas sretan što je iskoristio priliku koja mu se nudila. Na filmu je debitirao uz Toma Hanksa i Sandru Bullock u drami “Jako glasno i nevjerojatno blizu”, koja je bila nominirana za Oscara u kategoriji za najbolji film i najbolju sporednu mušku ulogu. Lani je glumio u dječjoj ZF akciji “Svemirski ratnici” s Dannyjem Gloverom i Mirom Sorvino.
Hrvatske korijene vuče i Joe Manganiello, sadašnji dečko kolumbijske seks bombe Sofije Vergare. Njegova majka je dijete hrvatskih emigranata. Manganiello se prvo okušao u sportu kao igrač američkog nogometa, ali se nakon teške ozljede okrenuo glumi. Nakon uloga u serijalu o “Spidermanu” probio se u vampirskoj hit seriji “True Blood”. Danas snima filmove sa Schwarzeneggerom i Matthewem McCounaghyjem i jedan je od najperspektivnijih mlađih glumaca.
Hrvat je kralj američkih pornografskih filmova
I u pornoindustriji ima Hrvata. Jay Grdina, bivši suprug pornozvijezde Jenne Jameson, također vuče korijene s karlovačkog područja. Njegovi su roditelji imali uspješan ranč u Americi, ali Jay se pronašao u erotskom biznisu, u kojem je glumio, producirao i režirao na desetke filmova.
Sredinom 2000-ih su ga proglasili kraljem američkog pornofilma. Kasnije se prebacio i u druge poduzetničke vode, pa sada, nakon razvoda od posrnule pornoglumice, dobro zarađuje na osvježavajućim napicima.
Lorenzo Musić je 12 godina davao glas lijenom mačku Garfieldu
Gerald David Musić rodio se 1937. u New Yorku. Otac mu je početkom 20. stoljeća došao trbuhom za kruhom u Ameriku iz Hrvatske. U mladosti je promijenio ime u Lorenzo. Musić se isprva bavio glazbom, pa je sedamdesetih imao uspješan televizijski show.
Godine 1982. počelo je snimanje animiranog serijala o popularnom strip-mačku Garfieldu. Musić je pobijedio na audiciji za glumca koji će Garfieldu davati glas. Autor stripa Jim Davies rekao je kako je Musić bio idealan jer je, za razliku od ostalih kandidata, imao sve osobine mačke. Musićev lijeni glas donio je dodatni šarm Garfieldu. U Garfieldovoj koži bio je 12 godina. Umro je 2001.
