S mnogo se razloga može reći kako najvitalniji segment u likovnim umjetnostima u Hrvatskoj od sredine pedesetih pripada konstruktivističkoj liniji koju predvode pripadnici Grupe EXAT 51, grupe koju je osnovala nekolicina arhitekata i slikara objavivši program djelovanja, točnije manifest. Činili su je, među ostalima, arhitekti Vjenceslav Richter, Božidar Rašica te slikari Ivan Picelj, Aleksandar Srnec i Vlado Kristl. U njihovu su se krugu počele rastakati krute socijalističke dogme, ali se isto tako tražio odmak od lokalne tradicije. Godinama kasnije pjesnik Radovan Ivšić, pišući o počecima EXAT-a, istaknut će kako glavni cilj pripadnika te umjetničke grupe nije bila apstrakcija, nego sloboda. Apstrakcija je označavala odmak od lokalne prakse, kako one aktualne socijalističke, tako i tradicijske.
837
prikaza
Veliko i važno doba za našu kulturu. To su bile sjajne 60-e
1/5
3. DIO Šezdesete su bile važne za formatiranje modernog hrvatskog društva. Tri eseja objašnjavaju zašto... Šezdsetih se hrvatska umjetnost konstituirala kao vrijedan segment europskog kasnog modernizma
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka