Kultura
18170 prikaza

Paladino: 'Zagreb je palanka puna kafića i pekarnica'

Zrinka Paladino
Anto Magzan/PIXSELL
Arhitektica Zrinka Paladino: "Za preostala kulturna dobra najpožljeniji bi bio potres, da ih dokrajči, umjesto da to radimo mi"

Izgleda da je nemoguće pokušati uvesti red u nastali nered, s kojim će pomalo nestajati i naš identitet, pa i mi sami. Dok danas više dijelova Zagreba, a posebno Trešnjevka ili južna polovica Savske ceste, sliče nekim palanačkim naseobinama, a najelitniji gradski predjeli zbog samovolje i skorojevićevskog mentaliteta većine investitora polako i sigurno nestaju 's tim nepotrebnim i suvišnim' pratećim zelenilom, struka šuti i ne reagira.

A za preostala baštinjena kulturna dobra, taj nepodnošljivi teret u zemlji, koja u njima vidi samo nerješivi problem, najpoželjniji bi možda bio jedan veliki potres, koji bi ih dokrajčio i tako nas barem naizgled oslobodio ružne činjenice da ih svakodnevno sustavno uništavamo sami. Jedan je to od zaključnih ulomaka u knjizi "Zagreb – Antivodič" Zrinke Paladino.

Zrinka Paldino s obitelji NJENA PRIČA Top News Zrinka Paladino - žena koja je Bandiću rekla: "Dosta!"

Iz njega se možda najbolje može vidjeti kako je zamjenica pročelnika za zaštitu spomenike kulture i prirode u Zagrebu odlučila jednostavnim kritičkim jezikom pokazati kako se uništava kulturna baština u Zagrebu. Ova atipična arhitektica i konzervatorica s doktoratom iz povijesti umjetnosti napisala je knjigu kakva je rijetka i u svjetskim razmjerima. U njoj je na 40-ak primjera opisano i fotografirano ono što inače završava u arhitektonskim vodičima jednoga grada.

Samo što je Paladino koristila stare fotografije koje su nekad objavljivane u sličnim vodičima i pored njih objavila kako ta dobra izgledaju danas. Sve uz detaljne opise kako su postupno uništavana. Primjerice, dvije kuće čuvenog arhitekta Drage Iblera na Jabukovcu, vile Bauer i Beer, prikazala je kao klasične primjere uništavanja. Jedna je u cijelosti zapuštena i nadograđena, druga je održavana, ali su je vlasnici toliko dogradili pa dijelove i legalizirali da više i nema svoja obilježja, objašnjava.

Nevjerojatna je i slika Tomislavova trga iz 1915. godine koju je objavila u usporedbi s današnjim. Drveće, bogatu parkovnu vegetaciju i uređene cvjetnjake zamijenila je samo trava, koja inače zimi služi da se na nju postavi klizalište. "To je opis naopakog Zagreba u kojem smo najvredniju baštinu u zadnja dva desetljeća uspjeli potpuno poništiti", kaže Paladino. Primjera bi moglo biti i puno više, kaže, ali se usredotočila na one o kojima je sama pisala i pokušavala zaustaviti njihovo uništavanje.

Uglavnom neuspješno. Paladino je netipična jer, za razliku od drugih zaposlenih u zavodu, otvoreno i bez dlake na jeziku govori kako je i njezina struka, tj. neodgovorni pojedinci unutar nje, pridonijela takvom stanju. Široj javnosti postala je poznata kad je javno istupila i opisala kako je njen zavod, pod dugogodišnjim ravnanjem pročelnika Silvija Novaka, praktički preko noći izdao dozvole za terase Tomislavu Horvatinčiću na Cvjetnom trgu.

Nakon toga je upozorila na kršenje konzervatorskih odrednica i struke i na Britanskom trgu, opisala kako su izdane dozvole za previsoke zgrade uz park Maksimir. Zasad je sve bilo uzalud. Najave Milana Bandića da će netko odgovarati više se nitko i ne sjeća i nitko, naravno, nije smijenjen ili na drugi način kažnjen zbog toga.

Drago Prgomet Top News Bandić ne želi novac iz EU, jer s njime ne bi mogao muljati

"Bili su iz Državnog odvjetništva, uzeli dokumentaciju, ispitali nas, ali ništa se zasad nije dogodilo. Nije mi žao zbog istupa, ali mi je žao zbog situacije u struci i zbog kolega koji pokušavaju pošteno i stručno raditi posao. Kad vas dugotrajno ignoriraju, ne preostaje vam nego se povući, i to se događa našoj struci. Nije točno da je zavod kolektivno davao sporna mišljenja i rješenja. Zna se tko je radio i zna se da je odgovoran pročelnik Novak", kaže Paladino, koju je i to dodatno ponukalo da napiše "Antivodič".

"Sedam godina pišem i u biti zovem u pomoć. 'Antivodič' je nastao i zahvaljujući tome što su me izolirali, stavili u zapećak u zavodu, iako sam zamjenica pročelnika, no tako su mi zapravo osigurali vrijeme da nastane nešto ovakvo, čime bi se u normalnim situacijama zavod jedino i trebao baviti. Brigom o prostoru i baštinjenim vrijednostima. Zavod je postao potpisivač zamisli gradonačelnika, svih, ne samo onih dobrih", priča Paladino.

Najveći dio primjera u "Antivodiču" su vile u Zagrebu, ali tu su i nekad čuvene kavane Ban Caffe, Corso, Gradska kavana, javne površine poput Tomislavova trga, nekad javni objekti poput Šumskog dvora, zapuštene javne zgrade, cijeli potez ,poput južnog dijela Savske ceste...

"Neki dijelovi grada i brojne građevine su prepušteni krajnjem propadanju, poput npr. Šumskog dvora na Cmroku. No to nije najveća nesreća jer se zapuštene nekretnine daju sanirati. Puno veći problem je s onim građevinama koje su dograđene, čime im je narušena vrijednost, a onda je sve legalizacijom ozakonjeno. Jedna od dvije vile velikog arhitekta Ernesta Weissmanna, vila Podvinec na Jabukovcu, uništena je do neprepoznatljivosti", kaže.

Pitanje je i kako dolazi do toga i kako pomiriti privatno vlasništvo i kulturno dobro. Vlasnici objekata su skoro uvijek privatni i, iako je vlasništvo svetinja, njima je izričito i zakonom propisano da moraju skrbiti o svom kulturnom dobru, ne mogu i ne smiju samostalno intervenirati, dograđivati. Kako se vidi na brojnim primjerima iz knjige, to baš i nije poštivano. Samo za rijetke zgrade je imenovan skrbnik iako zakon to dozvoljava kad se vlasnik ne brine o kulturnom dobru.

Prosvjed protiv otvorenja Centra Cvjetni Dela se Top News Gradnja na Bandićev način: Mimo volje građana

Kod nas nije uobičajeno kao u drugim zemljama da onaj tko živi u kulturnoj baštini, a ne može je održavati, proda svoju imovinu, pa uz dobru zaradu kupi drugu nekretninu koja mu više odgovara. No neki od onih investitora s novcem i moći možda su i veći problem, kako je to i spomenula Paladino na početku teksta. Nabraja i primjere loših dogradnji. Primjerice, vila Spitzer u Novakovoj nakon brojnih legalnih i ilegalnih dogradnji više nema veze sa svojim izgledom.

"Iz zavoda su često izlazile neprimjerene dozvole. Čak ako zavod i izda negativno rješenje, postoji mogućnost ulaganja žalbe Povjerenstvu Ministarstva kulture i na kraju i Upravnom sudu. Nije tajna da se za pojedine stvari povlače i jake političke veze. Po informacijama koje imam, a znam i od prijatelja, u svemu ima i puno korupcije. Mogla sam samo dati otkaz gledajući sve to, ali sam se počela pitati i zašto da odem ja, koja sam radila po struci i savjesti. Konzervatore se nerijetko dovodi u neugodne situacije da moraju ići protiv struke i slušati nadređene i kad se s njima u cijelosti stručno ne slažu", potpuno otvoreno kaže Paladino.

Milan Bandić joj je već ranije rekao da je ona "lijevo jaje", ali nikad ju nije ni pokušao smijeniti unatoč žestokim kritikama i njega i njegova pročelnika Novaka. Ona je supruga neurokirurga Josipa Paladina, kojeg je Bandić nekad izuzetno cijenio, čak ga je htio i na svojoj izbornoj listi na prošlim lokalnim izborima, pa se protiv Zrinke odlučio boriti potpunim ignoriranjem. Ona mu je opet "Antivodičem" pokazala da se neće dati tako lako ušutkati.

"Sve bi bilo znatno drukčije kad bi zavod vodili stručni i pošteni ljudi koji bi savjetovali gradonačelnika, a ne bili potpisivači njegovih ideja. Moraju biti i stručni i pošteni jer jedno bez drugog jednostavno ne ide. Konzervatori ne mogu biti poslušnici jer oni su čuvari. Trebaju nam i jasne smjernice, čvrsta pravila, jer kod nas sve zapravo funkcionira na način da deset konzervatora jednog ureda može jednu stvar riješiti i na deset različitih načina, i to se maksimalno koristi za pogodovanje interesima pojedinih investitora", objašnjava Paladino.

Ne misli da će se nešto promijeniti nabolje ako se nastavi raditi na isti način. Gradonačelnik je najavio uređenje 5000 pročelja, no to se jednostavno ne može i brzo i kvalitetno odraditi. U Zagrebu, u kojem je od četvrte godine provela cijeli život, žao joj je da su i Donji i Gornji grad zapušteni.

Milan Bandić Udara ga USKOK Top News Bandićevo mutno carstvo: Kome je sve davao poslove

Vjeruje da gradske prostore treba oživiti, da u centru ne budu samo pekarnice i kafići, jer će mu se tako vratiti život. U svojoj knjizi izvukla je i primjere nagrđivanja reklamama, poput paviljona Slovenijalesa na Savskoj cesti, i druge primjere iz samog centra grada, koji je i dalje u većem dijelu zapušten. Spomenička renta, koja je dosad služila za obnovu barem 30-ak kuća godišnje, ukida se i zamjenjuje ju porez na nekretnine.

Prema njezinu mišljenju, dio tog poreza morao bi ići na obnovu, ali vjeruje da ima i drugih metoda, poput primjera iz Pariza, u kojem dio novca od svake prodane karte ili ulaznice u muzej ide za obnovu kulturnih dobara. "Kad bi građani znali da će dio novca od parkirne ili prijevozne karte ići za obnovu njihovih domova, sigurno bi se lakše pomirili s plaćanjem", predlaže Paladino. Na kraju kaže da se i dalje nastavlja skidati zaštita s nekih objekata umjesto da se očuvaju.

U prostoru napuštene tvornice Gredelj, koju je kupio Zagreb, recentno je revidirana zaštita centralnih hala, nakon što su već i ranije više puta olabavljeni kriteriji zaštite. "Drugi gradovi su presretni što uopće i imaju takve prostore. U njima naprave tržnice, javne prostore. Kod nas se sve svodi na rušenje kulturnih dobara kako bi se oslobodio prostor za nove gradnje. Ponekad mislim da bi zbog svega zavodu u kojem radim bolje pristajalo ime 'Zavod za skidanje zaštite sa spomenika kulture', a ne za očuvanje", zaključuje na kraju Zrinka Paladino.

  • Avatar Mumija0001
    Mumija0001 19:03 06.Svibanj 2017.

    Važno je da rodjaci imaju šta gradit i farbat,a izgled bumo već zrihtali s par fontana.

  • KANKAN 09:59 05.Svibanj 2017.

    Ova žena je heroina, iskrena , pametna i odvažna. Da se kandidirala za gradonačelnicu, a nažalost nije, imala bi mnoge glasove zagrepčana. Ovaj grad sa dolaskom Bandića, zaista se pretvorio u palanku sa hrpom nekulturnih stanovnika. Sa dolaskom u Zagreb, ... prikaži još! ta hrpa malogradjana nameću nam svoju kulturu i običaje, preuzimaju visoko pozicionirana mjesta i tako upravljaju, a mi građani smo postali manjina koja šuti i trpi i ne dolazi do izražaja. Bravo Zrinka, jedina si progovorila onako kako treba.

  • Avatar kvasac40
    kvasac40 07:37 05.Svibanj 2017.

    Šiptari