Prvi tragovi proizvodnje piva nađeni su prije pet tisuća godina. Na glinenim pločicama spominje se recept za 20 vrsta piva. Smatrali su ga prehrambenim proizvodom, “hranili” njime bolesnike, plaćali, slavili bogove... Proizvodili su ga gotovo svakodnevno.
Andrej Čapka prije 12 godina skuhao je svoje prvo pivo. Danas oko 2000 Hrvata u kućnoj radinosti proizvodi pivo, a sve je više i malih pivovara.
- To mi je bio hobi, a danas posao od kojeg živim - rekao je Čapka, čija je Zmajska pivovara rasprodala prvu pošiljku sjajnog Pale Alea.
- Teško sam u početku dolazio do korisnih informacija i savjeta kako skuhati pivo. Godinama sam kuhao, znao sam da mogu uspjeti. Kad sam kupio sve potrebno za pivovaru, nisam kupio i recept, tako da mogu reći da je recept moj - dodaje Andrej Čapka, čija je Zmajska pivovara izabrana među deset najboljih svjetskih Craft pivovara.
Bili su na devetom mjestu među više od 3800 koje su ocjenjivali.
Proizvodnja je piva postala hobi i Robertu Knjazu. S Dinkom Šegom, Markom Nerićem i Mihajlom Kraljićem čine poker osnivača Hold’em Brewery pivovare.
Trend home made pivnica
Na ideju su došli na pokeraškom turniru, od tuda i ime, po jednoj od varijanti te kartaške igre. Za razliku od igre, u proizvodnji piva, tvrde oni, nikada ne blefiraju.
"Godinama surađujem s pivovarom, tamo rade dobri ljudi. Radio sam za Žuju i apsolutno sam više tip za pivo nego za vino. Sad je svagdje trend malih, home made pivnica. Zato su me raširenih ruku prihvatili u Allin, gdje se takvi entuzijasti nalaze i mogu raditi pivo", rekao je Knjaz.
Prvo pivo koje je pivovara proizvela i kojega se već na nekoliko mjesta može popiti nazvali su All In Pale Ale.
Pivo u znaku pokera
"Kao što pokeraš zove ‘all in’ kada ulaže sve preostale čipove, riskira, ali ide na pobjedu, tako je i naš All In pivo u koje smo uložili sve svoje pivarsko znanje i strast", kažu Knjaz i njegovi partneri.
U znaku pokera bit će i dalje. Za pivovaru koja bi proizvodila “ozbiljnije” količne piva, treba oko dva milijuna kuna.
"Entuzijasti smo i zbog toga smo se prihvatili proizvodnje, a sve je više dobrih domaćih piva. Ono što je super kod moje pive jest da nije gorka, a može se naći kod svih ugostitelja koji drže do sebe", rekao je Knjaz, a partner Šego dodao:
"Kao dugogodišnji pivopije morali smo u jednom trenutku pokušati skuhati vlastito pivo. I uspjelo nam je od prve. Proizvodimo pivo u suradnji s Daruvarskom pivovarom, koristimo njihov pogon, odnosno iznajmljujemo ga u poznatom stilu malih pivara gipsy brewing."
Prvo pivo bilo je katastrofa
Matija Mrazek i Davor Simičić mjesecima su poslije posla, od 17 sati do ponoći, kuhali svoje pivo. Priznaju da im se s prvim nije posrećilo.
"Bilo je katastrofalna okusa. Otpili smo gutljaj i sve bacili. No odustajanje nije dolazilo u obzir i nastavili smo s kuhanjem", otkrio je Mrazek.
Nije im dugo trebalo da zaključe kako bi im to mogao postati “pravi” posao. Ime njihove pivovare je Varionica.
Prodaju ga i po restoranima
"Svaka pivovara ima ‘varionicu’ - posude u kojima se pivo ‘vari’. Prijatelji su bili oduševljeni, a članovi obitelji sumnjičavi. Mjesečno proizvodimo 8000 litara piva koje se prodaje u restoranima, a uskoro bi trebali flaširati svoje pivo. Ponosni smo na osnovne sastojke našeg piva, premda su svi uvozni. Naime, u Hrvatskoj nema baznog slada, koji je osnova u proizvodnji piva i mora biti vrhunske kvalitete, pa mi svoj moramo uvoziti iz Belgije, Njemačke, iz SAD-a hmelj", objasnio je Matija Mrazek.
Mario Bošnjak prvo je pivo skuhao 1997. godine. Tu avanturu, koja mu je poslije promijenila život, nikada neće zaboravit.
"U kazanu za rakiju, komšija i ja kuhali smo prvo pivo. Slad smo nabavili u tvornici slada u Novoj Gradiški, hmelj dobili onako ispod ruke od skladištara iz jedne pivovare, a slično je bilo i s kvascem. Još i danas se sjećam toga sunčanog dana u mračnoj pecari u kojoj je sve mirisalo po sladu i hmelju. Sve se pjenilo, a sunce se je probijalo u zrakama kroz pukotine crijepa", prisjeća se kuhanja prvog piva Bošnjak, koji danas proizvodi svijetli i tamni lager, a ponekad i neko specijalno pivo.
