Krađa identiteta i hakiranje bankovnih računa i sličnih upada u osobni život, najnoviji su oblik kriminala. Fortune navodi da godišnje na takav način samo u SAD-u nastane 20 milijardi dolara šteta. O kakvim je razmjerima riječ svjedoči usporedba sa zaradom u toj zemlji na drogi i krijumčarenju ljudi; 34 milijarde dolara godišnje. Prema UN-ovim podacima za cijeli svijet, 2011. organizirani je kriminal uprihodio 870 milijardi dolara.
Samo u EU tri godine poslije uprihodilo se na taj način 110 milijardi eura, a neke su procjene išle i puno više, ovisno o tome koliko se daleko odlazilo u definiranju što sve spada u organizirani kriminal. Fortune se u tim brojkama nije bavio svijetom, ali jest složio top listu pet najmoćnijih, najbogatijih, najgorih organiziranih zločinačkih skupina. Riječ je o tako moćnim "mafijaškim" organizacijama, da se njihova moć više ne mjeri niti novcem, nego prije svega društvenim i političkim utjecajem, i to na najmoćnije države svijeta.
Solntsevskaya Bratva – godišnji prihodi 8,5 milijardi dolara
Ruska organizirana kriminalna skupina organizacijski je sasvim oprečna primjerice jednoj Yakuzi, jer je vrlo decentralizirana. Skupinu čini 10 odvojenih, uvelike, ali ne do kraja autonomnih brigada, koje djeluju neovisno jedna od druge. Organizacija svoje resurse koristi zajednički, novcem rukovodi tijelo od 12 vođa koji se svako toliko nalaze na sastancima diljem svijeta, često pod krinkom proslava i festivala. Smatra se da imaju 9000 članova, glavne su im djelatnost droga i trgovina ljudima. Ruski kriminal uvelike počiva na heroinu iz Afganistana, zemlje koja tradicionalno daje 90 posto svjetske proizvodnje heroina. Rusija pak troši 12 posto, iako čini samo 0,5 posto svjetskog stanovništva.
Yamaguchi Gumi – godišnji prihodi 6,6 milijardi dolara
Zapravo je riječ o najsnažnijoj bandi na svijetu, jednu od onih koje se nazivaju Yakuze. Većim dijelom zarađuje na drogi, ali i na kocki, iznudi, reketu, takvim stvarima. Organizacije postoje već stotinama godina, imaju snažnu i krajnje strogu hijerarhiju, zbog svoje moći često na sebe preuzimaju, u dogovoru s policijom, neke aspekte javnog reda i mira u zamjenu za određene ustupke vlasti prema njima. Ipak, uslijed sve težih progona pravosuđa, organizacija je sve manja i slabija.
Camorra – godišnji prihodi 6,6 milijardi dolara
Posljednjih desetljeća se pokazalo da je američka talijanska mafija neusporedivo manje žilava od tradicionalne mafije u starom kraju, u domovini. U Americi mafija doslovno nije ni sjena svojim brutalnim zlatnim godinama. No, u Italiji je toliko snažna da četiri mafijačke organizacije godišnje generiraju 33 milijarde dolara. Najmoćnija je Camorra. Zarađuje se na seksualnoj eksploataciji, krijumčarenju oružja (sjetimo se samo puteva oružja tijekom terorističkih napada posljednjih godina u Europi), drogi, krivotvorenju, kocki, iznudi, sve redom tradicionalnim načinima maltretiranja stotina tisuća ljudi. Camorra je osnovana u Napulju u 19. stoljeću, izvorno kao zatvorska banda, da bi naglo ojačala nudeći usluge zaštite i kao snaga za političku organizaciju siromašnih na ionako siromašnom talijanskom jugu.
'Ndrangheta – godišnji prihodi 4,5 milijardi dolara
Druga najveća zločinačka organizacija u Italiji potječe iz Kalabrije. Više manje je riječ o istim vrstama kriminala, samo što se 'Ndrangheta ističe svojim vezama s kokainskim lordovima iz Južne Amerike, te je time izrasla u glavnog opskrbljivača tom drogom za Europu. Vremenom se proširila i na SAD, iz nje su izrasle obitelji Gambino i Bonanno, no u posljednje ih vrijeme zbog droge vrlo uspješno progone. Uopće, što više odmiče vrijeme, i talijanska je mafija pod sve težim udarcima zakona i, kao i u Japanu, čak niti u najizoliranijim lokalnim krugovima više ne uživa društveni ugled kao nekoć.
Sinaloa kartel – godišnji prihodi 3 milijarde dolara
Riječ je o najvećem meksičkom kartelu, a biti na takvom glasu u toj zemlji doista diže kosu na glavi. Ovakve organizacije dugi niz godina jezivo teroriziraju Meksikance, njihovi pokolji, bilo kao kazneni ili kao obračuni, po brutalnosti su planetarno neslavni. Izrasli su kao poveznica latinoameričkih narkobosova, posebno u Kolumbiji, s SAD-om. Koliko je riječ o unosnom poslu svjedoči brojka od 100 milijardi dolara koliko Amerikanci svake godine potroše na drogu. Od toga 6,5 milijardi dolara zarade meksički karteli, a među njima Sinaloa čak 60 posto.
