Life
788 prikaza

Djeca su sretna bez obzira na uvjete, a odrasli 'padaju' na materijalizam

Djeca u Africi
Frank May/DPA/PIXSELL
Većina djece je sretna, bez obzira na životne uvjete u kojima žive, ali taj optimizam ne traje cijeli život

Više od 53.000 djece ispitano je u 15 zemalja tijekom istraživanja koje je otkrio da su, od Nepala do Norveške, djeca stara između 10 i 12 godina većinom sretna svojim životima.

"Djeca su optimističnija u životu", izjavila je Elisabeth Backe-Hansen - glavna istraživačica u istraživanju djece svijeta. Iako ovo otkriće nije potpuno iznenađujuće, svakako je olašavajuće. 

Prvo se djecu ispitivalo imaju li pristup ovim stvarima: dobroj odjeći, kompjuteru, internetu, mobitelu, svojoj sobi, knjigama, obiteljskom autu, nekom glazbenom playeru i televiziji. Djeca u Norveškoj su u prosjeku imala pristup svemu, dok su onoj u Etiopiji bile dostupne tek tri stvari. Unatoč tome, diljem 15 zemalja nije postojala povezanost između toga koliko su djeca bila zadovoljna i koliko im je materijanih dobara nedostajalo.

Grafikon djeca i materijalna dobra | Author: qz.com qz.com

Međutim, nedostatak materijalnih stvari s vremenom se ipak nadoknadi. Naime, nakon toga su znanstvenici usporedili osjećaj sreće u svakoj od tih zemalja između odraslih ljudi i djece, te su se ovdje rezultati značajno promijenili.

"Nije poznato zašto su djeca stara između 10 i 12 godina u Rumunjskoj tako sretna, u usporedbi s drugim zemljama. Druga istraživanja su dokazala da, kad dosegnu dob od 13 do 15, više ne pokazuju tako pozitivne rezultate. A ako se gleda sljedeća ljestvica, s prikazom sreće u odrasloj dobi, izgleda da što su stariji, to su nesretniji", izjavio je Jonathan Bradshaw s fakulteta u Yorku, te jedan od glavnih autora istraživanja, prenosi Quartz.

Grafikon djeca i materijalna dobra | Author: qz.com qz.com

Zanimljivo je da je u Južnoj Koreji suprotna situacija. Bez obzira što djeca imaju većinu stvari koju žele, oni su nesretniji u mlađoj dobi nego u odrasloj. Ovo pak ide u prilog prijašnjim istraživanjima koja su pokazala da što je više natjecateljski raspoloženo akademsko okruženje tj. škole, to je veći teret na plećima učenika i studenata. 

Ali ono što ovo istraživanje također pokazuje jest i da je u prirodi djece jednaka neopterećenost, bez obzira iz koliko bogate ili siromašne zemlje dolazili. A unatoč tome što su općenito gledajući sretna, djeca u razvijenim zemljama su relativno manje zadovoljna svojim tijelom, izgledom i manje su samouvjerena.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.