Golema rupa koja izgleda kao prizor iz znanstveno-fantastičnih filmova nalazi se u najslabije naseljenom području Rusije, 8050 kilometara istočno od Moskve. Mir ili Mirni svjetsko je čudo čovjekovih ruku i očigledni dokaz je koliko ljubav prema dijamantima može daleko ići.
Divovska rupa široka je više od kilometra (1200 metara) i duboka 525 metra. Da nije rudnika, ne bi bilo ni grada kojem i duguje ime – Mirni. Nastao je pedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je otkriveno da je Jakutija obećana zemlja dijamanata.
Ekspedicija na istok Sibira s Yurijem Khabardinom na čelu ispostavila se kao jedna od najisplativijih u povijesti jer je otkrićem tragova kimberlita koji ukazuju na tlo bogato dijamantima Sovjetski Savez postao dom najvrednijoj rupi na svijetu.
Mirni je ubrzo privukao stanovništvo koje je u sibirsku hladnoću dovela želja za bogatstvom, a do šezdesetih je rudnik postao najveći u SSSR-u.
Iznad rudnika ne lete helikopteri, jer ih može usisati
Godišnje se iz Mirnog izvlačilo dvije tone dijamanata, bez obzira na temperature koje su se spuštale 40 stupnjeva ispod nule i tlo koje je smrznuto većinu godine, a ljeti se pretvara u močvaru. Tijekom iskapanja strojevi su nemilosrdno pucali.
Okvirno se procjenjuje da je izvađeno dijamanata u vrijednosti od oko 110 milijardi kuna. Najveći pronađeni dijamant veličine je loptice za golf i vrijedi oko 2 milijuna kuna. Nakon Drugog svjetskog rata Rusiji je zarada od dijamanata pomogla da ponovno stane na noge.
Helikopteri se ne usuđuju letjeti iznad rupe zbog razlika u temperaturi i upozorenja da bi ih mogla usisati, no takvi slučajevi još nisu zabilježeni. Zbog neobičnih zvukova koji dopiru iz dubina rudnika nastaju brojne teorije o čemu se radi, a mnogi vjeruju da je rupa svojevrsna veza s mračnim podzemljem.
Vlasnik Mira ruska je kompanija Alrosa, koja proizvodi oko četvrtine svjetske količine dijamanata. Nakon zatvaranja zbog poplava rudnik i dalje djelomično radi, iako ne kao u slavnim danima. Dijamanti se vade u mreži podzemnih tunela.
Osim žestoko teških uvjeta za život, Mirni se minimalno razvijao iz dva glavna razloga. Prvi je zato jer grad postoji samo iz jednog razloga - radi rudnika dijamanata u vlasništvu kompanije Alrosa, jedne od najvećih na svijetu koje se bave dijamantima.
Na vrhuncu proizvodnje Alrosa je ubirala više od 10 milijuna karata godišnje, što ga čini jednim od najproduktivnijih rudnika na svijetu. Godine 2004. došli su najdublje što su mogli doći, kada je počelo lagano zatvaranje rudnika i njegovo potpuno gašenje.
Grad je predaleko od 'ostatka države'
Iz Alrose su najavili kako će u rudniku napraviti futuristički podzemni grad u kojem će moći živjeti 10.000 ljudi. Od najave je prošlo deset godina i sve je ostalo samo na najavi, iako procjene kažu da bi u rudnik mogao stati neboder na 150 katova.
Po veličini ga se može usporediti jedino s rudnikom bakra Bingham u američkoj saveznoj državi Utah. Promjer "rupe" Mirni je 1.2 kilometra, a dubina je 524 metara.
Drugi razlog zašto se grad nije pretjerano razvio jest to što je "odvojen" od ostatka države, i to ne samo radi svoje lokacije. U Rusiji postoji nekoliko "zatvorenih gradova" u koje ne smiju niti ruski turisti, a kamoli stranci. Cijena života je visoka jer se sve mora uvoziti, a Alrosa je stanovnike privlačila isključivo obećanjima o višim plaćama radi rudnika dijamanata.
Neki su radnici bili sezonski, pa su radili tri do četiri mjeseca, pokupili zaradu i otišli. Drugi su došli s cijelim obiteljima. Žene su imale poslove u obradi već izvađenog kamenja, a djeca i mladi su imali mogućnost studirati na fakultetu koji se specijalizirao za rude i geologiju.
U mnogim je obiteljima rudarenje generacijski posao, posebno zato jer se u ovom gradu ništa drugo pretjerano niti ne isplati.
Mirni pokušava otvoriti svoja vrata budućnosti, pa će sveučilište tako nuditi nove smjerove studija. Iako grad trenutno ima samo nekoliko hotela, sve je više soba na Airbnb-ju.
Nalikuje na kozmopolitsku sredinu barem utoliko što ima japanski restoran i kebabe, te naravno i veliki muzej dijamanata.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ovakvu rupu immmmmaaaaaaaaaaaaaa , immmmmaaaaaaaaaa, joj se znam ali ne smem reći!