Gdje je završila imovina koju im je država zaplijenila?

Dilerima oduzeti laboratorij za uzgoj marihuane vrijedan 110.000 kuna Ministarstvo državne imovine lani je darovalo je Agronomskom fakultetu u Zagrebu, što će znanstvenicima pomoći u istraživanju niza biljnih kultura. Trenutačno laboratorij još nije u funkciji jer, pojasnio je izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Marko Vinceković, “nedostaje još nešto novca”. Od pravomoćno osuđenih kriminalaca država, naime,  oduzima imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom. 

Ako je riječ o novcu, on se uplaćuje u državni proračun, dok se nekretnine i pokretnine daju na upravljanje Ministarstvu države imovine. Ono ih pak čuva, prodaje, iznajmljuje, daje u korištenje... 

Tako je, po toj osnovi do 15. veljače 2020. godine oduzeto ukupno 272,33 milijuna kuna, 11 stanova i tri zemljišta. Ministarstvu za socijalnu politike za potrebe djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi predali su na upravljanje pet stanova, jedan stan su prodali za 1,57 milijuna kuna, a pet stanova procijenjene vrijednosti 11,5 milijuna kuna i tri građevinska zemljišta, procijenjena na 1,5 milijuna kuna, bit će ponuđeno na prodaju putem natječaja. 

Sad imaju sve Life Hrvatski tajkuni: Nekad su živjeli u straćarama

Kriminalci ostaju i bez pokretnina. Oduzeti mobilni uređaji, informatička oprema te namještaj i oprema darovani su socijalnim ustanovama, oduzeti  nakit i plemenite kovine  prodani su za 1,10 milijuna kuna, a ostali su i bez 16 automobila, četiri teretna vozila,  motocikla i dvije auto prikolice. 

Od toga su 11 automobila, tri teretna vozila, motocikl i  auto prikolice prodani za 251.000  kuna, a pet osobnih vozila i teretno vozilo dano je na korištenje drugim državnim tijelima i proračunskim korisnicima. Pored toga Ministarstvo državne imovine brine se i o privremeno “zamrznutoj” imovini osumnjičenika. 

Čim se posumnja da je imovinska korist stečena nelegalnim djelima, imovina se “zamrzava”, pa je vlasnik ne može prodavati, ali može, primjerice, živjeti u kući koja je “pod plombom”, kao što je to slučaj sa Sanaderovima, ili može voziti automobil, no ne može ga prodati ili opteretiti. 

Zakonom se, također, zabranjuje raspolaganje ili se privremeno, do donošenja presude, oduzimaju umjetnički predmeti ili novac, te vrijednosni papiri od osumnjičenika ili od osobe na koju je ta imovinska korist prenesena. Kad neka presuda postane i pravomoćna imovina se i trajno oduzima.  

Ministarstvo državne imovine za čuvanje privremeno oduzete imovine godišnje potroši oko 200.000 kuna. Troškovi se odnose na čuvanje, troškove vraćanja osobama od kojih je imovina oduzeta, trošak njezina osiguranja i slično. Podaci o privremeno i trajno oduzetoj imovini vode se od 1. siječnja 2011. godine, kad je stupio na snagu Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, koji je propisao da tako oduzetom imovinom upravlja tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom. 

Prvi milijun Top News Tajne milijuna: Kako su se obogatili najbogatiji Hrvati

Do 15. veljače 2020. godine privremeno je oduzeto 33,2 milijuna kuna, 3,8 milijuna eura te je blokirano 620 nekretnina vrijednih 185,1 milijuna kuna. Također je privremeno oduzeto 1095 umjetničkih djela procijenjene vrijednosti 19,73 milijuna kuna (dvije trećine odnose se na umjetnine iz kolekcija Ive Sanadera i Nadana Vidoševića). 

Kako bi se držale u adekvatnim uvjetima u Muzeju suvremene umjetnosti, Arheološkome muzeju u Zagrebu i Splitu ministarstvo godišnje potroši 24.000 kuna. Također je privremeno oduzeto 27 automobila, tri motocikla, tri plovila, nakit i satovi. Privremeno su oduzeti i poslovni udjeli u četiri poduzeća. Umjetnine, plovila, nakit i satovi se čuvaju jer njihova vrijednost ne pada kao vozilima. Gdje i kako strogo je propisano Uredbom. 

Satovi, zlato, plemeniti metali, drago ili poludrago kamenja i druge pokretnine veće vrijednosti čuvaju se u sefu Ministarstva ili u sefu poslovne banke kod koje Ministarstvo ima sklopljen ugovor o zakupu sefa.  

Motocikle, osobna i teretna vozila, plovila te ostala prijevozna sredstva koji su predani na čuvanje i upravljanje Ministarstvu čuvaju u skladištu u vlasništvu RH ili na drugoj lokaciji ako ne postoji raspoloživo skladište u vlasništvu države. Gdje ih točno drže nisu nam odgovorili niti su nam dopustili fotografiranje automobila i plovila. 

Ministarstvo može donijeti i odluku o prodaji privremeno oduzete pokretnine koja je predana na čuvanje i upravljanje Ministarstvu. To radi ako je čuvanje pokretnine opasno a opasno je ako Ministarstvo, ili treća osoba kojoj je pokretnina povjerena na čuvanje, ne može osigurati uvjete za sigurno čuvanje i održavanje pokretnine. Privremeno oduzetu imovinu može se prodati i ako je trošak čuvanja i održavanja pokretnine nerazmjeran u odnosu na vrijednost pokretnine. 

Trošak čuvanja i održavanja pokretnine je nerazmjeran u odnosu na vrijednost pokretnine ako u godini iznosi više od 25% procijenjene vrijednosti pokretnine. Prodaje se i ako predstoji neposredna opasnost od propadanja. Tu je uglavnom riječ o pokretninama koje imaju ograničen rok trajanja poput hrane ili duhana.  

Protega Top News Sve afere bivšeg šefa HPB-a: Vile, rizični krediti...

Ako se osumnjičenom Juddom “zaledi” imovina ona može biti godinama blokirana s  time da se on može koristiti s njom ali je ne može prodati ili dati pod hipoteku. 

Primjerice, bivšem premijeru Ivi Sanaderu u predmetu Fimi medija već gotovo desetljeće su “zamrznuti” bankovni računi, i njega i njegove uže obitelji, ne može prodati dvije trećine vile u  Kozarčevoj u Zagrebu, a i zbirka umjetnina vrijedna, po procijeni jednog od najuglednijih povjesničara umjetnosti u zemlji Igora Zidića, oko 10 milijuna kuna je u depoima raznih muzeja.  

Josipu Protegi još su blokirane nekretnine - potvrdio nam je odvjetnik Darko Maržić, koji Protegu brani u predmetu Bankomat. Podsjećamo, još 2010. zagrebački Županijski sud je prema Uskokovu prijedlogu naredio prve blokade imovine bivšeg šefa uprave Hrvatske poštanske banke Josipa Protege i ostalih suokrivljenika za zloporabe vrijedne oko 170 milijuna kuna. 
Radilo se o Proteginoj kući i dvorištu u Basaričekovoj ulici na Gornjem gradu te manjem zemljištu u Šestinama i garaži. 
Sud je naredio blokadu njihove imovine do završetka kaznenog postupka kako bi se osigurala moguća naplata inkriminirane imovinske koristi. 

No privremene mjere osiguranja do potvrđivanja optužnice mogu trajati najdulje dvije godine. Znači, ako sud u roku od dvije godine ne potvrdi optužnicu tužiteljstva privremeno “zamrznuta” imovina mora se, prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, deblokirati. 

- To je u 2018. godini rezultiralo ukidanjem 16 privremenih mjera u četiri predmeta Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala i posljedičnim deblokiranjem imovine u vrijednosti oko 50 milijuna kuna. Isti trend nastavljen je i u 2019. godini, a točni podaci o vrijednosti deblokirane imovine bit će također poznati po dovršetku godišnjeg izvješća za tu godinu - rekli su nam u Uskoku. 

Među najpoznatijim slučajevima “deblokade” imovine bio je u predmetu Agram gdje su bile blokirane nekretnine zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. U prosincu 2015. godine Uskok je podignuo optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika. Sud mu je potom, na zahtjev Uskoka,  blokirao stan u Bužanovoj ulici, vikendicu i umjetnine vrijedne oko 400 tisuća kuna te još tri stana za koja se sumnja da su u Bandićevom vlasništvu. 

Nadanovi dvori Life Vidoševićeve vile: Bazeni, umjetna jezera, vinski podrumi

No, kako optužnica nije bila potvrđena u roku od dvije godine u veljači 2018. godine Bandiću su deblokirali imovinu. Optužnica je potvrđena kasnije i suđenje mu još traje. Slično je bilo  s kraljem otpada - Petrom Pripuzom. Njega su u lipnju 2017. godine zajedno  s još dvanaestoricom  osumnjičili da su se organizirali u zločinačko udruženje u sklopu kojeg su izdavanjem fiktivnih računa izvlačili novac iz C.I.O.S.-a i tako izbjegavali plaćanje poreza na promet, a tako iz C.I.O.S.-a su, sumnjalo se, izvukli između 90 i 100 milijuna kuna. 

Sud mu je blokirao imovinu koja je lani, kako optužnica nije bila podignuta, deblokirana. Optužnicu protiv Pripuza Uskok je podigao tek prošli mjesec.  Sutkinju zagrebačkoga Trgovačkoga suda Vesnu Malenicu, stečajnog upravitelja Peru Hrkaća, poduzetnika Milana Lučića i ostale osumnjičenike uhitili su u studenome 2017. godine zbog sumnje da su si malverzacijama u stečajnom postupcima u kojima su sudjelovali pribavili 27,5 milijuna kuna nepripadajuće imovinske koristi. 

200 bogatih Ekonomix Propali tajkuni: "Mama mu je prosila za hranu..."

Paralelno s uhićenjima, Uskok je od nadležnih sudova zatražio blokadu imovine osumnjičenika, a širom zemlje istražni suci su donijeli rješenja kojom je Malenici i Hrkaću blokirana imovina vrijedna oko 10 milijuna kuna. No optužnica još nije podignuta, pa je i u ovom slučaju njihova imovina deblokirana. 

- Naime, privremene mjere osiguranja se određuju u pravilu u vrijeme otvaranja istrage, koja u najsloženijim predmetima, i to posebno predmetima Uskoka traje i do 18 mjeseci, a vrlo je mali broj optužnica koje budu potvrđene u preostalom vremenu do dvije godine od određivanja mjera, što dovodi do njihova ukidanja. Ponovno određivanje privremenih mjera u istom predmetu na istoj imovini u većini slučajeva nije prihvaćano od strane suda, slijedom čega provođenje financijskih izvida i osiguranje oduzimanja gubi svrhu - navedeno je u izvješću o radu DORH-a za 2018. godinu.