Iz izvješća Pučke pravobraniteljice Lore Vidović o domovima za starije i nemoćne i izvješća Odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Vijeća Europe o stanju u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama sasvim je jasno da Hrvatska itekako još mora raditi da bi dosegli neki europski standard.
U izvješću, napisanom nakon što je europska delegacija prošle godine posjetila ustanove, ističe se da djeca u Psihijatrijskoj bolnici u Kukuljevićevoj ulici borave u neadekvatnim uvjetima zbog prenapučenosti, bez vanjskog prostora u kojem bi mogli boraviti te se nad njima primjenjuju neadekvatne metode sputavanja, a takva se praksa ne preporučuje za osobe mlađe od 18 godina.
U izvješću se navodi i da je KBC-u Zagreb jedina ustanova u Hrvatskoj u kojoj se provodi elektrostimulativna terapija, odnosno elektrošokovi. Problem je međutim u tome što se takva terapija nije provodila u posebnoj prostoriji, odvojeno od ostalih pacijenata.
- Terapijski oblici takvi su da treba poštivati struku. Pitajte ravnatelja o detaljima. Nekada je, nažalost, pacijenta potrebno i vezati. Među ostalima, i kad imate dijete, da ne bi sebi ugrozilo život i došlo do samoozljeđivanja, nekada je potrebno vezati i djecu i odrasle - rekao je ministar Milan Kujundžić novinarima u povodu objave izvješća.
Predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb Alma Mihaljević-Peleš za Hinu je objasnila da je elektrostimulativna terapija uobičajena i učinkovita metoda liječenja za bolesnike s određenim indikacijama, a obavlja se pod strogim nadzorom.
- KBC Zagreb jedina je ustanova u kojoj se obavlja elektrostimulativna terapija jer smo jedini ulagali u tu tehnologiju, pa nam zato dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske. Nakon primjedbi vijeća, postupak smo počeli obavljati u zasebnoj prostoriji - kaže Mihaljević-Peleš.
Terapija elektrošokovima provodi se pod anestezijom i traje nekoliko minuta,a za nju je neophodan pristanak pacijenta i odobrenje bolničkog etičkog povjerenstva. Terapiju elektrošokovima godišnje primi 70-ak pacijenata.
- Elektroterapija je vrlo učinkovita metoda i najjače oružje za liječenje određenih psihijatrijskih bolesnika, i zato napisi tipa 'leta iznad kukavičjeg gnijezda' teško stigmatiziraju naše bolesnike, koje zbog takve percepcije ne možemo integrirati u društvo - tvrdi Mihaljević-Peleš.
Što se tiče pravobraniteljice Vidović te izvješća o domovima za starije iz 2017. godine, situacija je, da se iščitati, katastrofalna.
Ne samo da starije osobe godinama čekaju na mjesto u domu, nego su liste sasvim netransparentne, nejasni su kriteriji po kojima ljudi dobivaju smještaj i kojim redoslijedom ga dobivaju. Osim toga, iz Izvješća je jasno da najbolju skrb uglavnom nude državni domovi, dok su privatni češće problematični i kad je riječ o higijeni i kad je riječ o njezi i brizi za starije i nemoćne.
Samo oni najbogatiji mogu si priuštiti dostojanstvenu starost u luksuznijem smještaju kojeg je doista malo. Osim toga, prilikom ulaska u privatne domove od budućih korisnika usluga traži se previše podataka o imovinskom stanju i vlasništvu nad nekretninama, pa stoga i ne čude brojne zloporabe i kriminal, te pokušaji otimanja imovine starim i nemoćnim osobama od strane vlasnika ili djelatnika domova.
Evo što je zapisala pravobraniteljica: Prema podatcima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u 2016. godini u Hrvatskoj su djelovala dva državna, 45 decentraliziranih i 97 tzv. privatnih domova za starije i teško bolesne odrasle osobe, koje osnivaju druge pravne i fizičke osobe, s ukupno 17.620 smještajnih kapaciteta, od čega su decentralizirani i državni domovi raspolagali s ukupno 10.900 smještajnih kapaciteta, što uključuje stambeni dio i jedinice za pojačanu njegu.
Privatne domove koji nude viši standard biraju umirovljenici boljeg imovnog stanja, dok se za lošije opremljene privatne domove i obiteljske domove, koji u osnovi nude samo njegu i prehranu, uglavnom odlučuju siromašni umirovljenici, kojima je zbog narušenog zdravlja hitno potrebna cjelodnevna skrb, a nisu uspjeli dočekati ili se nisu na vrijeme javili za smještaj u decentraliziranim domovima.
U Izvješću piše i da interni akti domova nisu dostupni na mrežnim stranicama, nego se oni dostavljaju na zahtjev, a liste čekanja su nedostupne, nejasne i netransparentne. U tzv. obiteljskim domovima inspektori su utvrdili manjak zdravstvenih radnika i prekobrojnost korisnika u odnosu na propisane uvjete, a odgovorne osobe upozorene su na održavanje higijene prostora i opreme, te na nedostatak u pružanju njege i brige o zdravlju.
