Finska je jako sretna zemlja, kako pokazuje UN-ov istraživanje o sreći. I to već dvije godine zaredom, dok je Lijepa naša negdje na sredini te ljestvice, no iza susjedne Srbije, Kosova, Slovenije i Crne Gore. Na toj listi najsretnijih dijelova svijeta Finsku slijede Danska, Norveška, Island i Nizozemska. Među 20 najsretnijih zemalja na svijetu nalazi se i Češka.
Izvješće i istraživanje o svjetskoj sreći UN provodi već sedam godina i prati stanje u 156 zemalja po šest ključnih faktora koji doprinose stupnju sreće a to su dohodak, sloboda, povjerenje, očekivana životna dob, socijalna podrška i velikodušnost. Na toj se ljestvici Hrvatska smjestila na 75. mjestu, a ispred nas, na 70. i 73. mjestu nalaze se naše susjedne zemlje Srbija i Crna Gora.
Hrvatske se u većini istraživanja i zadržava na polovici te ljestvice i moglo bi se reći kako Hrvati nisu toliko sretni ljudi. Podatak koji posebno iznenađuje je i činjenica da Srbija već nekoliko godina bilježi porast osjećaja sreće, dok Hrvatska bilježi pad.
Hrvatska je tako, možemo reći, među gubitašima, a iako smo u odnosu na prošlu godinu blago napredovali, pa sa 82. 'skočili' na 75. mjesto, to je veliki pad u odnosu na 2016. godinu kada smo bili na 58. mjestu. I dok naši susjedi postaju pozitivniji i zadovoljniji, mi naprotiv postajemo sve nezadovoljniji i nesretniji.
Ispred nas je i Kosovo na 46. mjestu, Slovenija na 44. te Mađarska na 62. mjestu nam se susjedna BiH smjestila tri mjesta iza nas.
Najvećim problemom građani će nazvati korupciju, koja posebno ometa razvoj društva, no prije svega i osjećaj sreće i zadovoljstva sa onim kakvo je trenutačno stanje. Upravo zbog toga mnogi i napuštaju zemlju, što i pokazuje kako nezadovoljstvo prelazi granice s kojima se ljudi mogu nositi.
"U Hrvatskoj živimo u groteski koja više nalikuje na Alana Forda nego na državu, a to je u konačnici nepovoljno za psihičko zdravlje pojedinaca. Recept za sreću, osim odlaska u inozemstvo, za nas koji ostajemo ovdje uključuje osobni napor. Važno je isticati dobre, poštene primjere. Svatko od nas može u svojoj sredini napraviti nešto da nam okruženje postane boljim i ljepšim, i to tako da budemo više ljubazni jedni prema drugima, manje ljubomorni, da se fokusiramo na ono što možemo mijenjati, a to uključuje i izlazak na izbore", objašnjava socijalni radnik i psihoterapeut Nebojša Buđanovac.
Čini se kako taj osjećaj sreće kod naših susjeda nije povezan sa količinom novca kojeg imaju, jer kako je pokazalo istraživanje banke Credit Suisse, prosječni građanin Srbije ima samo trećinu novca u usporedbi sa stanovnicima Hrvatske.
Švicarski bankari navode da je prosječni Srbin prošle godine raspolagao s oko 10.700 dolara, dok je Hrvat istovremeno imao 35.900 dolara, Mađar 37.500, a Slovenac 79.000 dolara, bilo da je riječ o novcu, dionicama, obveznicama ili drugoj financijskoj imovini.
Posebno je zanimljivo da je prosječan stanovnik Bosne i Hercegovine imao 14.000 dolara i time bio bogatiji od prosječnog Srbina. U istraživanju se navodi i da je u pitanju prosječno bogatstvo po stanovniku, što znači da spomenute brojke ne pokazuju baš najbolje činjenicu da ima ljudi koji nemaju financijske imovine, ali i onih s ogromnim bogatstvom.
Tako je prosječan Srbin na financijskoj razini koju je prosječan Hrvat imao prije 15 godina. Čak i s dvostruko više stanovnika, ukupna financijska imovina Srbije iznosi tek 100 milijardi dolara, 20 milijardi manje nego što ima Hrvatska. Bosna i Hercegovina je na polovici tog iznosa, točnije, na 51 milijardu dolara.
