Ekonomix
1616 prikaza

Nešto čudno se dogodilo sa stopom smrtnosti u recesiji 2008.

Umirovljenici
1/3
Grgo Jelavic (PIXSELL)
Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili jedno pravilo

Stručnjaci koji vode brigu o javnom zdravlju zasigurno neće vladama predložiti da uvedu recesiju kako bi produžili životni vijek. No posljednji rezultati pokazuju kako razdoblja recesije možemo povezati upravo sa smanjenjem stope smrtnosti. 

Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili pravilo - što slabija ekonomija, to manje ljudi umire. Razlozi još nisu u potpunosti razriješeni a objašnjavanje efekta moglo bi dovesti i do važnih izmjena politika. 

Novcem se ne može kupiti zdravlje, a ni sreća, to svi već znamo, no na osobnoj razini veći su prihodi povezani sa dužim životnim vijekom. Bogatstvo omogućava bolju zdravstvenu zaštitu, prehranu i rad u predgrađima u kojima je život mirniji i lakši. Život s eu tom slučaju čini vrijedna življenja. Nakon stoljeća poboljšanja američki očekivani životni vijek se zaustavio, što je čini se uvelike zbog slučajeva "smrti iz očaja" koje ne uključuju samo samoubojstvo, već i ovisnost o alkoholu i drogama, koja većinom pogađa one s manjim primanjima i lošijim poslovima, piše IFLScience.

Zagreb: Prosjaci na gradskim ulicama za vrijeme Adventa u Zagrebu Stvaranje novca Ekonomix ''Uzrok kriza, pa i onih kod nas, bila je ljudska pohlepa''

Dr. Joan Ballester sa Institute for Global Health iz Barcelone u izvještaju objavljenom na Nature Communications kaže kako je "recesija većinom povezana sa periodima porasta očekivanosti životnog vijeka". Ova tvrdnja se puno osporava, no nekoliko studija ju podupire. Ballester je testirao ratu smrtnosti od 2000 do 2010. godine u 140 europskih regija, među kojima je bila uključen ai Hrvatska, a neke od njih su iz krize izašle vrlo lako, dok su druge regije i zemlje puno patile. 

Stopa smrtnosti u tom razdoblju opala je tijekom dobrih i loših razdoblja. Ballester je pak otkrio kako je najveći pad zabilježen odmah nakon krize, u razdoblju kada je nezaposlenost bila jako visoka i kada je zabilježena stagnacija plaća. Primijećeno je da su zemlje koje su jako bile pogođene recesijom zabilježile veće smanjenje stope smrtnosti, poput Španjolske i Hrvatske, dok se u Njemačkoj ranije zabilježena opadajuća stopa smrtnosti zaustavila tijekom relativno blagog usporavanja. Efekt je bio najveći tijekom zimskih mjeseci. 

Oni koji su slično doživjeli tijekom prijašnjih recesijskih razdoblja ponudili su nekoliko teorija kako bi objasnili što se događa. Ballester ponavlja neke. 

"Jedan posto povećanja nezaposlenosti povezan je sa smanjenjem smrtnosti u prometu od tri posto u SAD-u ”, navodi se tako jedan provjerljiv primjer.

Skupljač boca A što sad? Ekonomix Italija pala u recesiju, EU na rubu - kako stoji Hrvatska?

Recesija se također povezuje sa smanjenjem zagađenja. Kako je većina takvih posljedica na zdravlje dugoročna nije u potpunosti jasno koliko je doprinijela smanjenju smrtnosti. Isto se može primijeniti i u slučaju smanjenja upotrebe duhanskih proizvoda i alkoholnih pića tijekom recesije. 

Jedan alternativan odgovor na ove mogućnosti je i da ljudi rade manje sati i da ostatak svog vremena koriste za neke fizičke aktivnosti poput vježbanja.

"Naravno recesija nije pravi način povećanja životnog vijeka", naglašava Ballester u izjavi. Dugoročno smanjivanje ekonomske aktivnosti je štetno. 

"Razdoblja ekonomske ekspanzije trebali bi voditi računa i o boljoj kvaliteti zraka, smanjenju nesreća i zdravijem načinu života", naglašava. 

Među zemljama promatranim u istraživanju bila je i Hrvatska, u kojoj je također zabilježen pad stope mortaliteta tijekom razdoblja recesije. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.