Vijest da je japanski "Kralj Tune" i vlasnik restorana, Kiyoshi Kimura platio rekordnih 3.1 milijun dolara za veliku plavu tunu na aukciji u Tokyju obišla je svijet i samo se znalci nisu začudili ovoj cijeni. Na tokijskoj ribljoj burzi u Toyosu, ovakva aukcija tune održava se tradicionalno oko nove godine i Kimura je već jednom oborio rekord 2013. kad je za tunu izlicitirao cijenu od oko 1,5 milijuna dolara.
Ovaj put plavorepa tuna ili bluefin tuna težila je 278 kilograma, pa je i sam Kimura priznao da se cijena popela do ovako astronomske cifre mimo njegova očekivanja zbog upornosti svih sudionika aukcije.
"Očekivao sam da će cijena tune dostići između 30 i 50 milijuna jena, što je oko 280.000 dolara, ali najviše do 60 milijuna, ili oko 550.000 dolara, ali je završio pet puta skuplje."
"Naše more ima ekskluzivitet kad je riječ o plavorepoj tuni koja je najcjenjenija vrsta tune jer je i najukusnija. No, kad love tune, naši ribari hvataju obično primjerke od oko 6-7-8 kilograma i onda ih još dvije do tri godine dohranjuju u uzgajalištima. Prodaju se tek kad dosegnu težinu od oko 50-60 kilograma."
Kako kaže, Japanci za svoje delicije najviše vole ovakve velike, masne tune koje su, u odnosu na naše, pravi gorostasi.
"Ova cijena koju je platio Kimura je potpuna iznimka, a postignuta je na aukciji, na najvećoj ribljoj tržnici na svijetu onoj tokijskoj u Toyosu. Tamo se često licitira pri otkupu, no ovo je novogodišnja aukcija koja im je posebno važna. Kao što je poznato, Japanci jako cijene jadransku tunu i otkupljuju ju na našem tržištu, ali tu se, kao što sam rekao, ne kupuju tako veliki primjerci. Japanci ovamo dolaze sa svojim brodovima obično potkraj jeseni i ostaju tu do otprilike veljače, kad s teretom kreću natrag."
Kako kaže Božanić, četiri su uzgajivača tune na Jadranu, a to su Tuna iz Kalija na Ugljanu, Jadran tuna iz Biograda na Moru, Pelagos Net Farma iz Zadra i Sardina iz Postira na Braču. Japanci otkupljuju kod nas takve manje primjerke, zatim ih na svom brodu posebnom metodom kolju i brzo zamrzavaju tekućim dušikom na temperature ispod -60 stupnjeva Celzijusa.
"Tuna se ubija tako da joj se kroz leđnu moždinu od glave do repa provuče sajla, da se umrtve svi živci i da opuste krvne žile iz kojih mora isteći sva krv. Tek takvo meso ima puni okus. Meso zamrznuto na tako niske temperature može izdržati i po nekoliko godina a da nimalo ne izgubi na kvaliteti", kaže Božanić.
Na pitanje kakvu tunu jedemo u Hrvatskoj kaže:
"Uglavnom ovu iz uzgoja i moram reći da su ovu metodu dohranjivanja tuna prvi na svijetu patentirali kaljanski ribari koji žive u Australiji, u Port Lincolnu. No, na našem tržištu često se nađe i tzv. albacore ili dugorepa tuna i nju uvozimo iz Španjolske ili Portugala. Ona je manje cijenjena, a prepoznat ćemo ju po tome što ima blijedo-crveno meso. Prava jadranska plavorepa tuna mora imati jarko-crvenu boju, a ako je meso tamno, znači da nije svježe."
Osim tune iz uzgoja, 12 hrvatskih ribara ima i koncesiju na ulov tune na udicu. Kako kaže Božanić, osim oko 2 do 3 tisuće tona koliko hrvatska izveze uzgojene tune uglavnom u Japan, tu je još 70-80 tona tune ulovljene na udicu koja uglavnom ide u restorane.
"Za kompletni izlov plavorepe tune u svijetu brine se organizacija ICCAT, koja okuplja 40-ak zemalja koje love ovu vrstu tune. Sve do unazad 5-6 godina kvote su bile male, no sad se konačno vide rezultati rada ICCAT-a koji se brinuo o obnavljanju fonda plavorepe tune u svijetu, pa su se te kvote konačno počele povećavati. Inače, cijena kilograma tune koju prodaje Hrvatska je oko 12,5 eura."
Inače, nedavna aukcija najskuplje tune u povijesti odvijala se na prvoj novogodišnjoj dražbi u novoj tokijskoj ribarnici koja je otvorena u listopadu. Inače stara tržnica bila je nedaleko ove i otvorena je još 1930. godine. To je ujedno najveća tržnica ribe i morskih plodova na svijetu, pa je zato bila prava turistička atrakcija, a nakon što je Kimura iskeširao 3,1 milijun dolara za svoju bluefin tunu, bila je to najbolja reklama za novu tokijsku tržnicu koja će sigurno nakon svega, postati jednako zanimljiv mamac za posjetitelje.
