Life
2651 prikaza

Kontroverzno: Roditelji su manje sretni od ljudi bez djece

Obitelj doručkuje
Thinkstock
Desetljeća istraživanja uspoređivala su sreću i dobrobit roditelja s onima koji to nisu

Kako živjeti sretan, smislen život? Za mnoge je odgovor, barem djelomično, podizanje djece. Gledanje djeteta kako raste i uči o svijetu radosno je iskustvo, a vrijeme provedeno u pružanju bezuvjetne ljubavi i skrbi nudi duhovne dividende. Onda u našim zlatnim godinama, djeca mogu biti izvor palijativne udobnosti.

Ovakvo stajalište toliko je ukorijenjeno u našoj kulturi da mnogi ljudi, osobito žene, pod pritiskom prijatelja i obitelji misle da moraju imati djecu i tako opravdati svoj razlog postojanja.

Kao što je često slučaj, društvena se stvarnost pokazala kompliciranijom od svjetonazora naučenog u maminom krilu. Desetljeća istraživanja uspoređivala su sreću i dobrobit roditelja s onima koji to nisu, i tu je rezultat: mnogi roditelji su manje sretni od svojih vršnjaka bez djece. Ali ne svi.

Empirijske studije otkrivaju ovaj obrazac još od 1970-ih. Evo tri istraživanja koja pokazuju trend:

Djeca pričaju Misterija začeća Znanost Rađa se sve više dječaka, ali na svijetu je sve više žena

Tekst iz 2011. Thomasa Hansena, istraživača iz Norveškog društvenog istraživanja, ustanovio je da ljudi vjeruju da su "životi ljudi bez djece prazniji, i usamljeniji od života roditelja", ali da je istina sasvim drugačija. Djeca su naime ometala roditelje. .

Meta – analiza Nacionalnog vijeća za obiteljske odnose uzeli su u obzir specifičniju metriku sreće – bračno zadovoljstvo. Utvrđeno je da parovi bez djece bilježe više romantičnog blaženstva. Razlika je najizraženija među majkama dojenčadi, dok očevi iskazuju manje zadovoljstvo bez obzira na dob djeteta. Autori navode da je neslaganje vjerojatno rezultat sukoba uloga i ograničavanja slobode.

Konačno, studija objavljena u American Journal of Sociology razmotrila je 22 Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u različitim zemljama i usporedila povezanost između roditeljstva i sreće. Istraživači Jennifer Glass sa Sveučilišta u Austinu u Teksasu i Robin Simon sa Sveučilišta Wake Forest otkrili su da oni koji nisu roditelji otkrivaju veću razinu zadovoljstva u većini naprednih industrijskih društava.

Jaz u sreći bio je najveći u SAD-u, gdje su oni bez djece bili u 12 posto slučajeva sretniji od onih bez djece. I u 14 drugih zemalja među kojima su bile Irska, Grčka, Velika Britanija, Novi Zeland, Švicarska i Australija - također su pokazale da je više onih bez djece bilo sretnije od roditelja ali rezultati nisu bili tako veliki kao u SAD-u.

Na temelju ovih istraživanja moglo bi se zaključiti da su djeca dominantan izvor nezadovoljstva ali istraživači su naglasili da ovi podaci nisu rezultat uzroka nego korelacije, a kombinacije su brojne i nisu u vezi samo s potomstvom. 

Hansenov pregled ističe da su roditelji koji su najviše podložni nezadovoljstvu žene obično samohrane, pa one iz nižih socioekonomskih slojeva i one koje žive u društvima koja imaju manje roditeljstva. 

U međuvremenu, Nacionalno vijeće za obiteljske odnose doživjelo je najveći pad zadovoljstva među višim socioekonomskim skupinama, vjerojatno zato što im je njihov status omogućio veće slobode prije nego što imaju djecu.

Glass i Simon pronašli su osam zemalja u kojima su roditelji izvijestili o višim razinama sreće od onih koji nisu roditelji, uključujući Španjolsku, Norvešku i Portugal. Njihova analiza pokazala je da su zemlje koje nude "velikodušnije obiteljske politike, posebno plaćene slobodne dane i subvencije za skrb o djeci, povezane s manjim nejednakostima u sreći između roditelja i ne-roditelja".

Mogući razlog? Roditelji u zemljama koje podupiru obiteljske politike bore se s manje stresa. Oni mogu uzeti više roditeljskog dopusta, uživati u ekspanzivnoj subvencioniranoj skrbi i nisu toliko financijski opterećeni troškovima obrazovanja. To je osobito istinito u usporedbi sa SAD-om, koji osigurava malo podrške za roditelje u usporedbi s drugim zemljama iz studije.

Važno je da su Glass i Simon također otkrili da takve politike nemaju štetan učinak na sreću ne-roditelja. Zapravo, prisutnost snažnih politika za obitelj je dovelo do veće sreće za žene svih statusa.

Uzete zajedno, ove tri studije sugeriraju da je glavni uzrok roditeljske potištenosti oskudica. Roditeljima niže klase teško je povezati novac, resurse i društvene mreže potrebne za uspjeh u vlastitom životu, a istovremeno podržati svoju djecu. Čak i roditelji više klase mogu se umoriti ako nemaju dovoljno resursa kao što su vrijeme ili sloboda. 

Zemlje s pro-obiteljskim politikama mogu nadoknaditi ove nedostatke kako bi uravnotežile jaz između roditelja i ne-roditelja.

Glass i Robin primjećuju da se njihovi rezultati mogu ublažiti selektivnošću roditelja. Oni predlažu da se zemlje poput Španjolske i Italije, koje imaju niske stope trudnoća, usredotoče na ljude koji doista žele imati djecu i skloniji su roditeljstvu. U SAD-u čak i oni koji baš i ne žele imati djecu ipak ju imaju.

Analiza iz Instituta za obiteljske studije utvrdila je da su muškarci u dobi od 50 do 70 godina sretniji od svojih vršnjaka bez djece ako su njihova djeca otišla od kuće. Međutim, muškarci čija djeca su još uvijek kod kuće, izjavili su da su manje sretni od ne-roditelja i onih čija su djeca otišla iz roditeljskog gnijezda. Za žene iste dobi one koje su bile majke, neznatno su manje sretne u usporedbi s onima koje nisu imale djece, ali su znatno nesretnije ako su djeca i dalje živjela kod kuće.

Žene u nacističkoj Njemačkoj Samo strogo Life Brutalni odgoj: Kakvi su roditelji bili nacisti?

Ista je analiza pokazala da su žene sa samo jednim djetetom imale sedam postotnih bodova manju vjerojatnost da će biti sretne od onih koje nisu imale djece. Žene s troje, četvero ili više djece nisu pokazivale veću razliku, a za muškarce nije bilo uopće razlike. 

Nicholas H. Wolfinger, autor analize, priznaje da su ti rezultati kontraintuitivni i postavljaju dva moguća objašnjenja. Prva je neispunjena sklonost velikim obiteljima jer se mnogi odlučuju na manje djece nego što bi ih uistinu htjeli imati. Drugi razlog je snažan osjećaj umanjenja negativnih učinaka roditeljstva. Malo je vjerojatno da veličina obitelji sama po sebi uzrokuje pad zadovoljstva.

Stil roditeljstva. Način na koji roditelj pristupa roditeljstvu može imati značajne učinke na njihovu sreću. Razvojna psihologinja Alison Gopnik tvrdi u svojoj knjizi 'Vrtlar i stolar' da naš suvremeni model roditeljstva, u kojemu djecu gledamo kao ne materijal koji se oblikuje u određenu vrstu odrasle osobe, nije samo pogrešan, već i izvor stresa i nesreće za mnoge roditelje.

"Ne radi se samo o tome da [trenutni] model roditeljstva nije prirodni model, već nije vrlo produktivan model", kaže Alison Gopnik za Big Think. "To nije pomoglo roditeljima ili djeci da napreduju, što dovodi do velike tjeskobe i krivnje kod dijela roditelja i njihovih očekivanja.".

Djeca viču od sreće | Author: Pixabay Pixabay

Istraživanje Pew Research Centra otkrilo je da roditelji koji su izjavili da su vrlo zadovoljni životom također vjeruju da obavljaju odličan posao kao roditelj.

Još uvijek imamo puno toga za naučiti o roditeljstvu, a rezultati toliko raznolikih istraživanja ponekad mogu biti sasvim oprečni. Unatoč tome, trebalo bi biti jasno da naše tradicionalne pretpostavke o obitelji trebaju veliku promjenu i moramo preispitati naše poglede na roditeljstvo, kako s individualne perspektive, tako i s obzirom na socijalnu politiku.

Poruka ne-roditeljima -  vaš izbor da nemate djece neće vas osuditi na mrzovolju, niti će vaše postojanje biti besmisleno, niti ćete posljednje dane života provesti u razmišljanju kako ste uzalud potrošili život. Naprotiv, to može biti divan život. 

Poruka roditeljima - niste tu da svoju sreću žrtvujete na oltaru roditeljstva. Ono može biti izvor sreće i radosti i obogatiti vaš život, ali samo odgoj djeteta neće donijeti zadovoljstvo. Ako ništa drugo, morat ćete se za sreću i zadovoljstvo boriti kao i za druge stvari u životu. Neke će biti u vašoj kontroli, druge ne. Svatko tko razmišlja o roditeljstvu mora sam procijeniti prije donošenja takve odluke.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.