Tehno
2457 prikaza

Tri vrste ljudi koji će prvi povjerovati lažnim vijestima

Ivan Pernar
Zarko Basic (PIXSELL)
Kako znati koje su lažne a koje 'prave' vijesti, postao je problem s kojim se susrećemo na svakodnevnoj bazi

Jeste li znali da su u jesen 2016. godine emailovi Hillary Clinton sadržavali šifrirane poruke koje aludiraju na pedofilski prsten koji se nalazio u podrumu restorana pizzerije Comet ping Pong? Ili da je milijarder Soros osobno financirao napad migrantske karavane na SAD?

I dok će većina ljudi teško povjerovati u ove rečenice bez dokaza, mnogi će ih uzeti zdravo za gotovo. I jedna i druga priča razotkrivene su, tako spomenuta pizzerija nema podrum, a onaj tko je postavio priču o migrantskoj karavani koja napada SAD sam je priznao kako ju je izmislio. 

I vrapci sad već na krovu znaju kako su američki izbori 2016. godine pod pažnju javnosti stavili te lažne vijesti, taj pojam kojeg danas tako često koristimo. I dok se u mnogim slučajevima te priče čine toliko nevjerojatne, pa tim i i oni koji će povjerovati u njih, nedavno istraživanje objavljeno u Journal of Applied Research in Memory and Cognition pomaže u razumijevanju zašto će neke grupe ljudi prije povjerovati u te lažne vijesti od drugih. 

Tko u takve vijesti vjeruje?

Istraživanje se fokusiralo na dvije glavne karakteristike ljudskog razmišljanja. Na analitičko razmišljanje, tj. sklonost analiziranju uzroka i posljedica, logičko razmišljanje.  I otvorenosti, tj. onima koji su otvoreni aktivnoj potrazi za alternativnim objašnjenjima stvari, i spremni su uključiti informacije koje su zapravo potaknule njihovo prijašnje razmišljanje, piše BigThink. 

Twitter Brzo se šire Tehno Porazni rezultati najvećeg istraživanja o fake newsu

Svi imamo manju ili veću sklonost takvom razmišljanju. No ranija istraživanja pokazala su kako su ove tri karakteristike manje u slučaju tri grupe ljudi: religijskih fundamentalista, ljudi sklonih zabludama, teorijama zavjera, i ljudi sklonih dogmatizmu. 

Upravo te tri skupine najlošije su u razlikovanju lažnih od pravih vijesti. I znanstvenici su otkrili zašto. 

Za potrebe istraživanja regrutirali su 900 ljudi koji su sudjelovali u različitim aspektima istraživanja. Jedna je određivala koliko je vjerojatno da će sudionici imati misli o nekim zabludama kada im se postavi pitanje: Da li vjerujete u teoriju zavjere o vama samima? Ostale su određivale koliko će ljudi biti skloni dogmatizmu i religijskom fundamentalizmu. 

Otvorenost i analitičko razmišljanje mjerili su uz pomoć kognitivno refleksivnog testa, koji postavlja pitanja dok nudi intuitivne ali netočne odgovore. Poput ovog: Ako će pet strojeva u pet minuta napraviti pet aplikacija, koliko vremena će biti potrebno da 100 strojeva napravi 100 aplikacija? Odgovor je pet minuta, a ne 100. 

Nakon toga istraživači su im pokazali seriju naslova članaka, naslovnica, i izdvojenih dijelova, poput onoga kako se članci prikazuju na društvenim mrežama. Kako ih ne bi prozvali zbog preferiranja jedna ili druge političke strane, u istraživanju su bili predstavljeni i naslovi koji se tiču demokrata i republikanaca

Oni koji su postigli visoke rezultate na polju vjerskog fundamentalizma, dogmatizma i teorija zavjera, više su vjerovali lažnim i stvarnim vijestima. Čak štoviše, potvrdili su kako su vjerski fundamentalizam, dogmatizam i teorije zavjera povezane sa manjom sklonosti analitičkom i otvorenom načinu razmišljanja. A upravo takvo razmišljanje može napravit i bolju selekciju između lažnih i pravih vijesti.

Ljudi na mobitelima Ne trebaju urotu Tehno Znanstvenici: Širenje lažnih vijesti u ljudskoj je prirodi!

Ova otkrića u svijetu u kojem danas živimo, u kojem svatko tko ima svoj Facebook profil i tako je zapravo sam svoj izdavač, mogu biti jako uznemirujuća. Jedan od autora studije Michael Bronstein rekao je kako "sama izloženost lažnim vijestima može povećati vaše vjerovanje u njih". Kako su stranice društvenih mreža preplavljene lažnim vijestima, tvrdnje koje nam se na prvi pogled čine nevjerojatnima i smiješnima, postaju zapravo normalne. 

Jednom kada je određeni pojedinac povjeravao u neke lažne vijesti, toliko da ih uzima kao činjenicu, zdravo za gotovo, on neće promijeniti svoje mišljenje. Pa čak ni kada mu se prezentiraju dokazi koji pokazuju suprotno. Naprotiv. Takav pristup samo bi još više mogao ojačati njegova uvjerenja, osnažiti ih. Psiholozi će taj trenutak nazvati "efekt povratnog djelovanja" a mi ga poznajemo kao onaj moment u kojem ti se nešto obije o glavu. 

Bronstein će to ipak okrenuti prema nekom pozitivnom momentu.

"Ljudi bi drugima mogli pomoći u izbjegavanju lažnih vijesti da sami analitički pristupaju onim vijestima koje dijele na društvenim mrežama, kako bi izbjegli slučajno dijeljenje lažnih vijesti", naglašava. 

Savjetuje i da se okrenemo izvorima s reputacijom, s konzistentnim i pomno pripremljenim pričama, umjesto da prihvaćamo sve što nam se preko društvenih mreža nudi. Pažljivi korisnici interneta mogu se upoznati i sa stranicama sa takvim vijestima, kako bi znali što trebaju izbjegavati. Mogli bi koristiti i neke stranice za provjeravanje činjenica, posebno u slučaju kada im je nešto sumnjivo.

Kad pažljivo pristupate tim vijestima i stranicama, nemojte se začuditi ako vam se neko vaše mišljenje nađe na stranicama s lažnim vijestima.

  • matko212 11:19 29.Prosinac 2018.

    Današnje novinarsto,hahaha, copy/paste..