Još tijekom predizborne kampanje za predsjednika SAD-a, Amerikom, ali i svijetom, proširio se izraz "lažne vijesti", odnosno "fake news". I nitko toj pošasti ne može stati na kraj u doba internetskih masovnih medija, raspršenosti izvora i društvenih mreža. Koliko god često bilo brutalno očito da je riječ nekad i o besprimjernim bedastoćama. Jesse Singal iz New York Magazine objašnjava da je problem kulminirao već s tim što, primjerice, Facebookovi i Twitterovi algoritmi funkcioniraju na takav način da u prvi plan guraju sadržaje na koje su reakcije milijuna korisnika šok i zaprepaštenje.
Upravo to je tijekom kampanje jako naštetilo Hillary Clinton kad su internet zapljusnule brojne šokantne glasine o njoj. Sviđalo se to kome ili ne, naprosto je činjenica da su BuzzFeed i Facebook pokazali da su najgore njihove stranice s lažnim vijestima one koje zastupaju konzervativne stavove, mada se nađe i liberalnijih. Na tom mjestu dolazi se do suštine; uopće je odabir izraza lažne vijesti pogrešan do te mjere da je onemogućio da im se stane na kraj.
Singal citira Whitney Phillips sa Sveučilišta Mercer, koja proučava folklor i koja navodi da bi se fenomen "lažnih vijesti" trebalo promatrati kao "folklorne vijesti", kao posljedicu folklora. "Izraz 'lažne vijesti' navodi na fokusiranje na istinitost sadržaja, ne na društvene procese koji dovode do njihovog širenja", kaže Phillips. Riječ je o tome da takav izraz pretpostavlja da ljudi takvim sadržajima temeljito provjeravaju istinitost prije nego što ih dalje prosljeđuju.
"A to naprosto nije istina", kaže ona i jasno je da je u pravu. Ona je u svojoj knjizi "Ambivalentni internet" objasnila da su ljudi jednostavno skloniji pratiti sadržaje, vijesti koje se uklapaju u njihove svjetonazore. Bilo zato što im je to rekao netko do čijeg mišljenja drže, bilo zato što očajnički žele u njih vjerovati. U svakom slučaju, nipošto nije riječ o tome da bi ljudi na internetu bili skloni provjeravati istinitost nekog šokantnog sadržaja.
A ako se primijeti da je riječ o sadržaima poput političke moći, rase, spola ili roda, klase i sličnog, postaje jasnije i zašto ljudi reagiraju emotivno, a ne razumski. Većinom se stvari svode na svjetonazore, pa i Phillips smatra da bi "lažne vijesti" bilo primjerenije zvati "folklornim vijestima". Jasno je da netko tko je uspio povjerovati nečem neistinitom, neće povjerovati niti stotinama argumenata iz medija koji je iz, kako osoba doživljava, suprotnog tabora, a koji opovrgava takvu "lažnu vijest".
Etiketa "folklorna vijest", međutim, ne bi više ukazivala samo na to da je posljedica lažnosti vijesti nečija namjera, pa se možemo natezati tko je za, a tko protiv, nego da je lažnost vijesti posljedica određenog kulturalnog sklopa, načina razmišljanja u folklornom smislu, svjetonazorskom. Phillipsina pretpostavka je da u tom slučaju radikalnim ateistima više ne bi bilo dovoljno očekivati da će suparnički tabor, vjernike, moći pobijediti pukim urlanjem na njih da su idioti.
Niti fundamentalističkim vjernicima da su ateisti nemoralni, prokletnici osuđeni na pakao, bagra koja vodi svijet u propast. Niti bi širiteljima apsolutno neznanstvenih laži bilo dovoljno farbati čovječanstvo tvrdnjama da klimatske promjene ne postoje ili da su posljedica bog te pita čega. Etiketa "folklorne vijesti" značila bi poruku da je u startu riječ o kulturalnoj pristranosti u najmanju ruku i ljudi bi se vježbali primjećivati da bi mogli preispitati takve stavove.
"Lako se može primijetiti da mnogi konzervativci, pa i liberali, debatu o klimatskim promjenama vode, ne tako da se zatrpavaju dokazima, nego pukim vrtenjem oko svojih identiteta. Takvi klimatske promjene kao temu svode na to kojem klubu pripadate", kaže ona.
Ipak, može se primijetiti da je i u konzervativnim krugovima, čak i u krugovima multimilijardera, sve manje onih koji bi negirali klimatske promjene i čovječanstvo kao odgovorno za njih. Lako moguće da je riječ o posljedici toga što se takva pojava vrlo brzo stala označavati kao "laganje o klimatskim promjenama" i ljudi su posljedično već time upozoreni na samu suštinu spornosti sadržaja. Možda bi to moglo upaliti i s "folklornim vijestima" umjesto "lažnih vijesti".
