Terorist je bezizražajnog lica stigao u kamp pred vesele tinejdžere, pune povjerenja. Obučen u policijsku uniformu i sa arsenalom vatrenog oružja, pobio je desetke ljudi. Neke od žrtava, koje je potpuno paralizirao strah, prevarile su njegove instrukcije pa su pogubljeni dok su ležali na zemlji. Ostali su ubijeni pucnjem u leđa dok su pokušali pobjeći u sigurnost. Terorist se predao policiji koja ga je na kraju okružila, i tako dobio jednu vrstu milosti koju je sam uskratio drugima.
Terorist čiji je masakr opisan je Anders Behring Breivik koji je 22. srpnja 2011. godine izveo najveći i najkrvaviji masakr u povijesti Norveške. Nakon što je detonirao auto bombu u vladinom kompleksu u Oslu, krenuo je na Utoyu, gdje se okupila mladež Laburističke stranke na ljetnom kampu. U njegovom masakru ubijeno je 77 ljudi.
Masakr je okosnica filma hvaljenog britanskog redatelja Paula Greengrassa, "22 July". Film nudi jedan poseban uvid u napade no i u ono što je uslijedilo nakon. Suđenje koje je testiralo norveški zakonodavni sistem i njegovu strpljivost, s obzirom kako je ubojici i zločincu, koji nije pokazao nimalo pokajanja, bilo dozvoljeno svjedočiti i tako zapravo uživati u svojim zločinima, piše The Washington Post.
Na njegove akcije gleda se kao na one poremećenog, desničarskog usamljenog vuka. Njegov manifest koji je cirkulirao prije njegovog ubojitog pohoda bio je usmjeren protiv migranata, multikulturalizma i navodnog marksizma policijskog establišmenta, uz citate niza članova desničarskih pokreta iz Europe i SAD-a.
Prikazao je sebe kao križarskog ratnika i hvalio se mrežom drugova koji su spremni na rat uz njega, ali istražitelji nisu nikad pronašli dovoljno dokaza za tako nešto. No sedam godina nakon, Breivik se ne čini tako izoliran.
22 July is now on Netflix. In this film, Academy Award nominee Paul Greengrass brings you a story about hope, resilience, and the real people who fought against a hate that would have preferred to see them silenced. pic.twitter.com/TBZSBynDvu
— Netflix Film (@NetflixFilm) October 13, 2018
Diljem Skandinavije, Europe pa čak i SAD-a raste utjecaj desničarskih i antimigrantskih politika. Greengrass je tako rekao govoreći za Today’s WorldView kako je "intelektualni svjetski pogled migrirao" sve bliže političkom centru.
"Trebalo bi nam biti uznemirujuće do koje mjere se njegov manifest uklopio u mainstream događanja", rekao je. Uz predsjednika Donalda Trumpa i ostale koji se ograđuju od "globalizma", migranata i liberala, pokazuje se kako bi svakako trebali biti uznemireni, jako uznemireni.
Greengrass je napravio niz filmova koji se bave temom političkog nasilja i terorizma, od irskih previranja do somalskih gusara. Povezuje svoj film "22 July" sa filmom iz 2006. godine "United 93", u kojem prikazuje događaje koji su se dogodili na avionu kojeg je otela Al Kaida 9/11. Putnici su se borili protiv terorista koji su preuzeli avion, koji se na koncu srušio u Pennsylvaniji.
I islamski militanti i Breivik pokazali su "revolt protiv globalizacije", rekao je Greengrass. Iako Breivik teško da predstavlja sve desničarske populiste, kreatori filma tvrde kako postoji jedan segment pokreta koji "upotrebljava jezik i zalaže se za vjerovanje koje više nije kompatibilno sa demokratskim normama". Breivikov manifest, nasreću zasada ne i njegova djela, otvara prozor u pravu opasnost kojoj je izložena liberalna demokracija.
"Mi smo u ranim fazama ideološke borbe za otvorenim ili zatvorenim svijetom", naglašava Greengrass.
Na događaju kojim je obilježeno prikazivanje filma u Washingtonu Greengrass je govorio uz niz bivših vladinih dužnosnika i stručnjaka po pitanju radikalizacije političke desnice. Tvrde kako bi film trebao dosadašnje Trumpove potez, razvoj administracije kako bi podržao ultranacionalističku politiku u Americi, kao i onaj kojem je cilj smanjiti sredstva iz saveznih programa usmjerenih na borbu protiv ekstremnog domaćeg terorizma, učiniti još alarmantnijima.
General Michael Hayden, bivši direktor CIA-e u administraciji Georgea W. Busha, upozorio je kako se "linija diskursa pomakla" u SAD-u i to na zabrinjavajuć način. Kazao je kako dok se europske zemlje mogu odmaknuti od onoga što se događa i otići u vrijeme etnocentrične prošlosti, a SAD su izgrađene na pluralizmu.
"Ako nećemo prigrliti koncepte na kojima je SAD izgrađen, pa ćemo se umjesto toga okrenuti politici krvi i tla, tada bi učinak mogao biti puno veći i destruktivniji", naglasio je.
Trump-supporting "Proud Boys" group will be investigated by New York hate crimes unit after violence in Manhattan https://t.co/FgpujM3MQM pic.twitter.com/EJgJLAWrle
— Newsweek (@Newsweek) October 14, 2018
Čini se kako takve molbe u SAD-u i Europi nisu pale na plodno tlo. Glasači, ljutiti zbog osjećaja kulturne mržnje i produbljivanja društvene nejednakosti, prihvatili su ekstremističke stranke i ne zabrinjavaju se tihim glasovima establišmenta. Greengrass opisuje ono što smatra "populističkom pobunom" koja vlada Zapadom poput "oluje koja puše iznad zgrada".
Pitanje je mogu li postojeće strukture izdržati napad. Političare centra vrijeđa se se diljem zemlje, i gube na izborima diljem kontinenta. Jens Stoltenberg, norveški premijer za vrijeme Breivikovog masakra i herojska figura u filmu "22 July" svoju je vladavini završio 2013. godine. Sada je glavni tajnik NATO-a, vojnog saveza kojeg ne vole upravo ti zapadnjački populisti.
Dramatične tenzije u njegovom filmu propitkuju i mogućnost Norveške da se suoči sa Breivikovim djelima i vjerovanjima.
"Pokazali su veliku hrabrost i mudrost kako bi ostali na svom putu i zadržali vladavinu prava", naglašava Greengrass.
Posebno snažan dojam ostavlja svjedočenje preživjelog pred Breivikom u sudnici.
"Oni su njega konfrontirali na tom sudu, moralno, intelektualno i emotivno i kolektivno, i oni su pobijedili njega", naglasio je Greengrass.
Breivik će sada cijeli svoj životni vijek provesti u zatvoru.
"Ono što smo moglo vidjeti na suđenju su dva potpuno drugačija, radikalno drugačija, svjetonazora", dodaje Greengrass.
Nada se kako će zbog svog vjerovanja Breivikove žrtve "postati snažnije".
