Ponekad se čini da postoji toliko mnogo načina da se unište ženska djeca da metode postanu nevidljive, piše novinarka koja je boravila u Armeniji i proučavala demografski problem ove zemlje.
Poznato je da se za prenatalni spolni odabir često odlučuju žene u Kini i Indiji, ali ista se stvar događa i u Armeniji. Primjerice regija Gavara je po broju prekinutih trudnoća odmah iza Kine. Ovdje se na svakih 100 rođenih djevojčica rađa 120 dječaka.
Primjer žene u 30-im godinama života zorno oslikava način razmišljanja većine žena u Armeniji. Ima dvije male kćeri. Kaže da i njezine kćeri već dugo mole mamu da idu u crkvu, zapale svijeću i pomole se da dobiju brata.
Sestre žele brata, majka i otac žele sina. Zato je ova žena već imala do sad deset pobačaja, a kako kaže, čini joj se da su liječnici prekidali njezine trudnoće jer je imala problema s krvožilnim sustavom.
Na svako potpitanje o kakvim je točno vaskularnim problemima riječ, izbjegava odgovor.
- Ako opet ostanem trudna s djevojčicom...
Ne žali zbog abortusa
Nije sigurna što će učiniti. Čula je za liječnike u glavnom gradu, Erevanu, koji bi joj mogli pomoći. Odabir spola, jer to je ono o čemu govorimo, zabranjen je u Armeniji 2016. godine.
Mlada majka kaže da joj ni idući put neće biti žao zbog abortusa.
- Moj muž će biti tužan i ljuti se na mene zbog svih tih mojih abortusa. Ali on više od pola godine radi u Rusiji, kao i mnogi Armenci. A ja - ja ću kad moje kćeri odrastu - ionako ostati sama, jer one će otići s muževima.
- To sam tijekom boravka u Armeniji čula na svakom koraku. I zanimljivo, baš najveći pritisak na žene da rađaju sinove rade žene - i to njihove svekrve.
Dr. Hrachya Khalafyan, koji upravlja Sevanovim medicinskim centrom u glavnom armenskom gradu Erevanu, bio je šokiran kad je prvi put čuo razmjere spolne neravnoteže u svojoj zemlji.
- Svi smo bili, kaže Sevan, koji upućuje svoje osoblje da ne prekida trudnoće spolnim odabirom.
Liječničke 'šifre'
U obiteljima koje su nekoć imale 7-8 djece, danas žene rađaju u prosjeku - samo jednom. Nekoć, ako je posljednje dijete bila djevojka, mogla bi se nazvati armenskom riječju za "dosta", i nikom nije smetalo da ju tako zovu.
Liječnici sada potiču žene da se raduju što nose djevojčice, a liječnicima je zabranjeno da na ultrazvučnom pregledu u 12. tjednu trudnoće otkriju majkama spol djeteta. No, razvili su vrlo jednostavne 'šifre' kojim majkama i ranije daju do znanja što će roditi. Ako liječnik stavi olovku u lijevi džep, majka će roditi djevojčicu, a ako ju stavi u desni, rodit će dječaka.
Armenija zaista treba žensku populaciju.
"Preferiranje sinova" možda jest eufemizam, ali je potreban. Selektivni pobačaji su u velikom porastu naročito na području Kavkaza, ali i cijele Azije. Armenija ima treću najvišu stopu na svijetu, odmah iza Kine i Azerbejdžana i to će se nastaviti.
Kada u kampanjama govore o rastu stanovništva kao najvećem svjetskom problemu, moraju također razmišljati i o rodu. Ne samo što ljudi imaju manje djece, nego žele samo dječake.
Podaci prikupljeni u Armeniji u 2010. godini prvi su put pokazali spolnu neravnotežu. Na svakih 100 djevojaka rođeno je 115-120 dječaka. Bilo je smiješno slušati roditelje kako razgovaraju o školskim zabavama s narodnim plesovima na kojima su dječaci bili prisiljeni plesati s drugim dječacima jer je bilo premalo djevojčica.
Omjer je bolji
Godine 2011. UN-ov populacijski fond počeo se baviti problemom spolne selekcije, a 2017. godine pokrenuo se globalni program kako bi spriječio odabir na temelju spola.
Nakon početnog otpora, armenska vlada počela je podupirati kampanju UNFPA. Zemlja već vidi rezultate. U 2014. godini omjer je bio 114 dječaka za 100 djevojčica; prošle godine, razlika se zaustavila na 110 dječaka za svakih 100 djevojčica.
Nastojanja UNFPA-a i humanitarnih agencija kao što su Save the Children pokazuju dobre rezultate unatoč specifičnim okolnostima koje dovode do pre-natalnog odabira, a to su kontracepcija, emigracija, muškarci kao ključni hranitelji obitelji, nasljedstvo, obiteljsko podrijetlo i ratni sukobi.
Ratne sukobe kao problem je naveo i ravnateljica škole u Gavaru, gdje u razredima imaju mnogo više dječaka nego li djevojčica.
Araxia Verdanyan kaže kako rat tim ljudima stalno visi nad glavom. Armenija je u ratu s Azerbajdžanom preko Nagorno-Karabaha.
- Naše vojnike se svakodnevno ubija. Trebamo djevojke da rađaju, ali trebamo i dječake da branimo granicu , kaže ona. Ovdje dječak dijete je uvijek još jedan vojnik.
Ministri govore o političkoj strategiji za povećanje broja djevojčica. Kontracepcija i zdravlje promoviraju se kao prioriteti. Svi ključni stručnjaci osposobljeni su za slanje pozitivnih poruka o trudnoćama iz kojih bi se trebale roditi djevojčice. Ženama ostavljaju tri dana da razmisle i promijene odluku, ukoliko kažu da žele abortirati ženski fetus.
Čak i na lutkarskoj dječjoj predstavi koju izvodi Armenski centar Međunarodne unije lutkara djevojke pobjeđuju demone i spašavaju se. Majstor za lutke, Armen Safaryan, govori svojoj mladoj publici:
Crna budućnost
-Bog odlučuje da li smo djevojke ili dječaci. Poštovanje i ljubav su zarazni. Govorim da su muškarci i žene ravnopravni, da su isti. Upravo smo na početku i trebamo naše djevojke. Moramo okončati ova ubojstva.
Jednu od najboljih akcija vidjela sam na seminaru koji drži psihologinja Inga Harutyunyan. U učionici na Gevorkian seminaru u Vagharshapatu, drži predavanja mladim svećenicima - visokoobrazovanim ljudima.
- Ako je riječ njihovo najjače oružje onda neka to iskoriste da čitaju tekstove iz Biblije koji naglašavaju poštovanje prema ženama.
Osim crkve, vrijednosti djevojaka i žena promiču i vladine i civilne udruge. U Armenii je dopušten prekid trudnoće do 12. tjedna. Uvođenje UZV pregleda sredinom 90-ih godina pogoršalo je situaciju u svim bivšim državama Sovjetskog saveza.
- Ključ za promjene ovu raspravu smješta u samo srce armenskog društva da bi se osigurao opstanak nacije. Ako se trendovi ne promijene Armenija će do 2060. godine izgubiti gotovo 93 000 žena, što je nenadoknadiv gubitak potencijalnih majki. Zanimljivo je da "nitko nije kriv za ono što se događa ... Svi su dio rješenja", kaže Asatryan.
- Ne možemo promijeniti rodne stereotipe u dvije godine, ali možemo pogledati podatke. Možemo razgovarati o ljudskim pravima, dodaje Astryan, a piše theguardian.com
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ako dodje do velikog rata i pogine 10 miliona vojnika,muskih ,eto ponovo ravnoteze spolova za par godina u Kini...sve priroda vrati u harmoniju i ravnotezu