Unatoč brojnim "studijama" koje tvrde suprotno, znanstveni konsenzus o GMO-u otprilike glasi: "dosad nije zabilježen nijedan negativan utjecaj na zdravlje ljudske populacije pripisan genetskom inženjeringu", kako je to formulirala američka Nacionalna akademija znanosti (NAS). To ne znači da nema znanstvenika koji imaju suprotno mišljenje, ali "konsenzus" pretpostavlja stajalište velike većine znanstvenika na nekom području kroz dvadeset ili trideset godina.
Znanstveni konsenzus u prošlosti se često zbog novih spoznaja urušavao i nemamo nikakvih jamstava da tako neće biti i u slučaju GMO-a, ali čini se da je znanost ipak najbolji putokaz u nepreglednom moru često proturječnih informacija. Ipak, tko vjeruje u chemtrailse i guštere iz svemira prerušene u ljudska bića koji upravljaju svijetom, vjerojatno će i dalje vjerovati da je GMO zavjera velikih biotehnoloških kompanija i da je većina znanstvenika na njihovoj platnoj listi.
U dokumentarnom filmu "Food evolution" uglednog redatelja Scotta Hamiltona Kennedyja opisan je slučaj na Havajima 2013. koji bi mogao biti indikativan za globalnu budućnost biotehnologije. Pod pritiskom snažnog anti-GMO pokreta, lokalne vlasti podnijele su prijedlog zakona kojim se zabranjuje uzgajanje bilo kakvih GMO kultura na havajskom Velikom otoku. Prije donošenja konačne odluke vijećnici su saslušali dvije strane, a sa strane protivnika GMO-a kao stručnjak je pozvan neizbježni Jeffrey M. Smith.
"Konzumiranje hrane koja je genetski modificirana može izazvati veću podložnost prehladi, možete postati prijemčiviji na virus hepatitisa ili HIV-a", posvjedočio je Smith. Znanstvenu stranu na raspravi u havajskoj vijećnici zastupao je između ostalih i Dennis Gonsalves sa sveučilišta Cornell, koji je rekao da "poštuje svačije uvjerenje". "Ali ako tvrdite da "GMO nije siguran", reći ću vam "pokažite mi podatke". Ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da je GMO opasan za zdravlje. Lako je pričati, ali mi smo proveli istraživanja, i ja stojim iza toga što govorim", naglasio je Gonsalves.
Havajske lokalne vlasti, nakon što su saslušale obje strane, prihvatile su zakon o potpunoj zabrani GMO-a, što je predstavljeno kao velika pobjeda globalnog anti-GMO pokreta. No ta je priča zapravo počela još sredinom devedesetih godina kad je plantaže papaje na Havajima pogodio virus prstenaste pjegavosti i postupno zahvatio gotovo sva stabla na Velikom otoku. Pošto nijedna konvencionalna metoda nije bila uspješna, biotehnolozi su genetski modificirali biljku i stvorili novi soj nazvan "rainbow" papaja otporan na virus.
Industrija papaje na otočju doslovno je spašena s ruba propasti a do 2013. u potpunosti se oporavila. Havajski uzgajivači papaje nisu obraćali puno pozornosti na raspravu o GMO-u dok nisu shvatili da im je posao doveden u pitanje. Ljutiti farmeri organizirali su prosvjede kako bi uvjerili vijeće da prihvat amandman kojim bi se za "rainbow" papaju napravila iznimka. Kako je riječ o važnoj havajskoj izvoznoj industriji, pritisak je urodio plodom i amandman je prihvaćen, a jedan je vijećnik uoči glasovanja cinično komentirao:
"Prihvati li vijeće taj amandman, to znači da smo protiv bilo kakvog GMO-a, osim ovog, i ovog, i ovog, i ovog ... izuzet ćemo sve, ali ipak smo protiv GMO-a".
Protivnici GMO-a tvrde da je "Food evolution" najobičnija propaganda Monsanta i sličnih tvrtki, da su primjeri iz filma tendenciozni, a znanstvenici nevjerodostojni. I uistinu, kako javnost može znati tko je u pravu i kako donijeti informiranu odluku o budućnosti prehrambene industrije? Čini se da je cilj svima isti, i protivnicima i zagovornicima GMO-a, a prosječnom stanovniku planeta alat za donošenje ispravne prosudbe može biti samo razvijeno kritičko mišljenje - barem elementarno znanstveno obrazovanje upotpunjeno osnovama logike - kako bi mogao razlikovati činjenice od pseudoznanstvenih tvrdnji.
Međutim, u jednadžbu ulazi još jedna iracionalna varijabla, a to je sklonost ljudi da u svemu pronalaze neki viši smisao. Naprosto nam je teško povjerovati da i sami nismo ništa više od kemijskih reakcija kojima upravljaju naši geni, pa tražimo neku dubinu vlastite egzistencije. Mislimo da je prirodna jabuka, dakle divlja biljka koja daje gorke plodove promjera dva i pol centimetra, na neki način "bolja" od križanjem uzgojene jabuke, a da o GMO jabuci i ne govorimo.
Pristajemo na manipuliranje genima iste vrste, što radimo već tisućljećima, ali nam nije dopustivo miješanje gena iz različitih vrsta. Kakva je budućnost GMO-a? Na prvi pogled, nije osobito ružičasta. Diljem svijeta zabranjuje se uzgoj GMO kultura, i čini se da se i u svjetskoj javnosti polako formira konsenzus o pitanju GMO-a – a on je potpuno suprotan znanstvenom.
Kod ljudi je oduvijek bilo lakše pobuditi strah nego suočiti ih s kompleksnošću života, a kako su racionalno mišljenje i znanstveni ugled na sve manjoj cijeni, stvara se pogodno tlo za širenje pojednostavljenih vizija svijeta. Glavni tehnolog Monsanta Robert Fraley smatra da je glavni problem s GMO-om u tome što je javnost pogrešno informirana. "Dio krivnje leži na nama. Usredotočili smo se na komunikaciju sa svojim korisnicima – farmerima – a nismo ništa napravili kako bismo javnosti predstavili goleme prednosti GMO-a."
Genetski inženjering je relativno mlada tehnologija, i kao i sve nove tehnologije nosi sa sobom svoje rizike i morat će učiti na vlastitim pogreškama. Premda se čini da konzumiranje GMO hrane doista ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje ljudi, unošenje GMO biljaka i životinja u prirodu može predstavljati goleme rizike za ravnotežu Zemljinih ekosustava.
Hoće li se primjerice neki novi GMO soj biljke otporan na sušu pokazati kao "čudesni spasitelj" ili će pokrenuti lavinu uzročno-posljedičnih događaja koji će dovesti do izumiranja nebrojenih prirodnih vrsta i ekološke katastrofe, možda ćemo doznati tek nakon više desetljeća. Složene varijable uvođenja nove vrste u ekosustav gotovo je nemoguće unaprijed izračunati.
Rizici su veliki, ali čini se da su prednosti još i veće: potrebno je uvesti odgovarajuću pravnu regulativu kako bi se istraživanja provodila temeljito, od slučaja do slučaja, a opasnosti svele na minimum - i iz odlučivanja isključiti javnu histeriju. Možda nam baš "abortivan" pokušaj zabrane GMO-a na Havajima može oslikati moguću budućnost: javnost će i dalje biti protiv ali će se, pod pritiscima interesnih skupina, ili ljudske nevolje, GMO nezaustavljivo širiti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Bill Nye je postao obična pseudo-znanstvena politička figura.
drasticno smanjimo broj stanovnila zemlje i nestati ce potreba za gmo proizvodima :-)