Life
2680 prikaza

Nesreća zbog koje je cijeli svijet bio u strahu

Deepwater Horizon, 2010.
US Coast Guard/ public domain
Devet godina od naftne erupcije koju British Petroleum mjesecima nije uspijevao zaustaviti, sve zbog najgore pohlepe za zaradom

Na bušotini Deepwater Horizon obično je bilo 146 radnika i samo se može zamisliti s koliko olakšanja, istodobno i šoka je onih 20 koji 20. travnja 2010. nisu bili na platformi, gledalo vijesti o eksploziji koja je pobila 11 i teško ranila 17 njihovih kolega. British Petroleum sve do tada je bio užasno ponosan na svoju ultraduboku bušotinu u Meksičkom zaljevu, onu koja je naftu crpila s najdubljeg morskog dna na svijetu, sa 1600 metara, i usto još s dubine od 10.865 metara.

Opisivali su je kao "najmoćniju crpku na svijetu", sve dok tog dana, nakon eksplozije, iz rupetine s morskog dna iz dubine od više od kilometra i pol nafta nije počela šikljati u more. Iz rupe je nafta bljuvala ravno u more i uništavala živi svijet četiri mjeseca, četiri tjedna i dva dana, sve do 19. rujna 2010. Iscurilo je 800 milijuna litara nafte, tek vrlo manji dio toga uspjeli su pokupiti i sve skupa pretvorilo se u bez premca najgoru naftnu katastrofu na svijetu.

Naftna bušotina Bušenje mora Ekonomix Kreće potraga za naftom u Jadranu, prva bušotina u 2019.

U srpnju je istjecanje nafte dijelom zaustavljeno pomoću kapsule s ventilom, no kapsula omogućava samo privremeno zatvaranje bušotine prilikom nevremena, umjesto trajnog zatvaranja. Kao trajno rješenje započeto je bušenje dvije sporedne bušotine radi smanjivanja tlaka s prve bušotine i ponovnog izlijevanja nafte. Nakon zatvaranja bušotine krenulo se s intenzivnim čišćenjem morske površine i obale.

Kilometrima i kilometrima uokolo pougibali su koralji. Na plaže SAD-a i Meksika struje su mjesecima otkako se platforma pretvorila u buktinju i potonula, nanosile 10 puta više leševa mladunčadi dupina. Izlov škampa ribarstva po SAD-u, Meksiku i okolnim zemljama potpuno je propao. Nafta, a potom i kemikalije koje su iz BP-a prskali po naftnim mrljama kako bi ih razložili, ušli su kao najgori otrovi u hranidbeni lanac.

Ribari su pronalazili rakovice bez jednog ili oba oka, sa sasvim mekanim oklopom, zatrovane plavoperajne tune, koje su ionako bile na samom rubu izumiranja diljem svijeta, ispalo je da je zatrovano doslovno sve jer su otrovi u hranidbeni lanac ušli kroz zooplankton... O plažama prekrivenima naftom, pougibalim pticama, kornjačama i raznim drugim životinjama da se ne govori. A tek gust naftni talog na dnu Meksičkog zaljeva...

Naftna bušotina | Author: Thinkstock Thinkstock

Na kraju se pokazalo i to da je nafta iz tog izvora sadržavala čak osam puta više metana od prosjeka. Na sve to nadovezale su se i ljudske žrtve. Primjerice, već u svibnju 2010. u bolnici je zbog trovanja završilo nekoliko američkih ribara, zaposlenih na prskanju disperzanata protiv nafte po moru. Kada je 2012. tim područjem protutnjao uragan Isaac, na površinu je povukao oko 300 tona nafte s dna na površinu. U prvim danima katastrofe British Petroleum tvrdio je da stvar drži pod kontrolom.

Ubrzo se pokazalo da apsolutno ništa ne kontrolira, da ne postoji razrađen način za začepiti tu prokletu rupetinu koja se s dna mora pruža kroz Zemljinu koru skoro 10 kilometara. Zato i akcija saniranja i jest trajala tako dugo.

Naknadno se, međutim, u javnosti doznalo da je Obalna straža SAD-a od 2000. do 2010. čak 18 puta intervenirala i istraživala pri curenjima nafte, te još 16 puta pri požarima na platformi. Ispostavilo se čak i to da je kompanija prijetila radnicima otkazom ako bi potezali pitanje sigurnosti rada Deepwater Horizona. A potom je uslijedilo i ono poglavlje u kojem je pravosuđe doslovno za uši privelo kompaniju da plati milijarde i milijarde dolara kazni, odšteta...

Koraljni greben Belize ZDRAVLJE MORA Top News Odrekli se milijardi - ne žele naftu u svom moru!

Priroda, živi svijet, zdravlje ljudi i morskih organizama nepovratno je uništeno tisućama kilometara četvornih uokolo, samo zato što su ljudi iz BP-a, zarađujući na nafti kao ionako katastrofalnom energentu u doba klimatskih promjena, jurili rokove i zanemarivali direktna upozorenja mnogih stručnjaka koji su znali što se događa i prije katastrofe. Devet godina poslije posljedice su još uvijek daleko od uklonjenih i sva je prilika da danas živuće generacije neće doživjeti potpuni oporavak živog svijeta.

Ovaj incident, čak i u kratkom razdoblju istjecanja nafte, ima veliki ekonomski, ekološki i agrarni utjecaj. Najveće žrtve katastrofe su ribarstvo, turizam, morska flora i fauna te razne ptice koje su teško nastradale. Izljev je stekao i loš glas zbog toga što su razne ekipe preko mjesec dana pokušavale bezuspješno zaustaviti erupciju nafte, što je izazvalo čuđenje i ogorčenje diljem Amerike, raskrinkavajući totalnu nebrigu naftne industrije za posljedice, u razini neizravne namjere.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.