Emma Livry imala je 20 godina kada je umrla od trovanja krvi. Nekoliko mjeseci ranije pretrpjela je teške opekline po 40% tijela, ali je i u smrti bila prkosna, kako je i živjela.
Imala je samo 16 godina kada je prvi put nastupila u pariškoj operi davne 1858. godine. Potpuno uobičajenog izgleda, ali ipak je hvatala pažnju publike. Uskoro je postala prava zvijezda francuskog baleta do te mjere da je poznata primabalerina Maria Tagliona sama doputovala u Pariz kako bi gledala novu i nadobudnu balerinu.
Taglioni je ostala očarana baletskim umijećem nepoznate Livry i odmah je odlučila da želi razvijati Livryn talent pod vlastitim budnim okom.
U to doba je balet bio poprilično opasan posao. Od kompleksnih pozornica koje su padale i ubijale plesače do plamenova plinskih svjetiljki. Balerine od Philadelphije do Londona i Pariza umirale su u plamenovima nakon što su se njihove prozračne haljine zapalile na otvorenim plamenovima plinskih svjetiljki.
1859. godine je Napoleon III, nećak slavnog Napoleona Bonapartea, donio carski proglas kojim je naredio da balerine svoje kostime moraju kemijski obraditi kako bi postali vatrootporni. Sami proces sastajao se od namakanja haljine u kemijskoj otopini, ali haljine su bile vlažne i nimalo elegantne. Same balerine su se borile protiv toga.
"Gospodine, inzistiram na tome da premijere plešem u običnoj baletnoj haljini", napisala je Livry ravnatelju pariške opere 1860. godine. Bila je to deklaracija neovisnosti i tvrdoglavosti koja će je koštati života samo dvije godine kasnije.
Danas balerine gladuju i trpe dosta teške fizičke ozljede, a kritičarka i autorica Deirdre Kelly napominje da je Livry doživjela potpuno drukčiji odnos. "Njoj su ravnatelji govorili: 'Molim te, ti si naša radno snaga, želim te sačuvati.'", ispričala je Kelly za Ozy. Njeno odbijanje govori o čvrstini karaktera vrijednoj divljenja, bila je primjer balerina koja će sama odlučivati o svojoj sudbini, uvjerena je Kelly.
U studenom 1862. godine, posljednji put je namještala svoj kostim. Na probi opere "Nijema djevojčica iz Porticija" Livry je isprobavala kostim preblizu jednoj plinskoj svjetiljci. Haljina se zapalila, a Livry je šokirala ostale plesače i prisutnu publiku kada je počela trčati po pozornici u plamenovima.
Zapanjena publika nijemo je promatrala možda i najbolju balerinu svog doba u borbi s plamenovima.
Tek jedan plesač i vatrogasac priskočili su joj u pomoć, a car Napoleon III ih je kasnije i novčano nagradio. Dvojac je uspio ugasiti plamenove, ali oko 40% Livrynog tijela bilo je opečeno. Haljina je bila potpuno uništena, a žice korzeta se stalile s rebrima.
36 sati provela je u garderobi, umotana u zavoje. Nakon toga se pokušavala oporaviti još osam mjeseci. Na kraju je umrla od sepse, a njena smrt dovela je do brojnih promjena; od novog izgleda plinskih lampi do posebnih tkanina za kostime.
Livry je do smrti ostala svojeglava i protivila se kostimima otpornima na vatru. "Slažem se da su manje opasni, ali vratim li se ikad na pozornicu, neću ni pomisliti da ih obučem. Previše su ružni", rekla je Livry o novim kostimima.
