Istraživanje koje je u Velikoj Britaniji na uzorku od 900 nastavnika provela Udruga nastavnika i profesora pokazalo je da četiri od pet nastavnika, njih 83 posto, razmišlja o tome da zauvijek napusti profesiju.
Svaki je četvrti anketirani nastavnik pritom odgovorio kako bi školu najradije napustio u razdoblju od dvije godine. Kao uzroke nezadovoljstva većina navodi nedostatak poštovanja prema struci te ponašanje učenika. Na trećem su mjestu plaće.
Nastavnici se žale da su preopterećeni, da nemaju života izvan škole. Jedna se, pak, nastavnica, kako prenosi Independent, požalila na to da je rad u školi utjecao i na kvalitetu njezinog braka. Bivši joj je suprug uvijek spočitavao da joj je škola važnija od njega i obitelji.
U Hrvatskoj do sada nisu provedena istraživanja o (ne)zadovoljstvu nastavnika poslom koji rade. No, sva bi se tri razloga koja navode engleski učitelji lako mogla preslikati i na aktualnu situaciju u našoj zemlji.
Hrvatski su učitelji i profesori već dugi niz godina nezadovoljni odnosom države prema školstvu, što se odražava i na njihove plaće, ali i na odnos roditelja i učenika prema nastavnicima. Svaka je dosadašnja vlada tvrdila da su obrazovanje i znanje iznimno važni za razvoj zemlje, pa je u kontekstu toga važna i uloga nastavnika. No, realno za poboljšanje njihova položaja malo se toga napravilo. O nastavnicima i njihovom položaju uglavnom se raspravljalo u vrijeme štrajkova.
Bivša je Vlada sve uložila u donošenje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao spasonosnog dokumenta koji bi iz temelja trebao promijeniti školu, a posljedično i položaj nastavnika u njoj.
Važan je dio provedbe strategije cjelovita kurikularna reforma čiji se prijedlog upravo nalazi u javnoj raspravi. S novom se školom eksperimentalno trebalo krenuti od jeseni. No, sve je izvjesnije da do toga neće doći, što znači da će situacija do daljnjega ostati status quo.
U odnosu na situaciju u Velikoj Britaniji za naše je učitelje „olakšavajuća“ okolnost to što zbog loših demografskih trendova neprestano opada broj učenika, dok je broj nastavnika u porastu. Neki su analitičari zaključili da je Hrvatska lošu kvalitetu svog školstva pokušala kompenzirati većim brojem nastavnika, što je dovelo do toga da s jedne strane imamo skup i relativno neučinkovit sustav obrazovanja, a s druge nastavnike i učenike koji su njime i dalje izrazito nezadovoljni.
I tako se godinama vrtimo u krug. Može li nas utješiti to da ni Britancima iz njihovog kuta gledišta nije ništa bolje nego nama?
