Većina ljudi troši barem 20-ak minuta na dan za tuširanje ili kupanje, time izlažući svoju kožu raznim kemikalijama iz gelova i sapuna, ali i ispiranjem vodom uništavajuću prirodnu obrambenu barijeru kože. Upravo je to bio razlog zbog kojeg je američki kemijski inženjer prije 12 godina zaključio kako je pranje loše, pa i nezdravo za tijelo. Od tada do danas nije se nijednom oprao, ali je i našao alternativni način održavanja higijene.
"Ne smrdim, a to mi potvrđuju i drugi"
David Whitlock šprica svoje tijelo amonijak oksidirajućim bakterijama (AOB). Ideja o tome mu je prvi put pala na pamet dok je promatrao konja od svoje djevojke kako se valja u prljavštini, a potom je proveo eksperimente koji su mu dokazali da ti mikroorganizmi koji žive u tlu, rijekama i oceanima imaju neutralizirajući efekt na miris znoja, kao i da smanjuju njegovu količinu. AOB zapravo sprječava da se ljudski znoj pretvori u amonijak.
Bakterije je pohranio u sprej kojim se šprica po cijelom tijelu, iako i dalje ruke pere sapunom prije jela i nakon obavljanja nužde. Tijelo povremeno očisti spužvom i običnom vodom, a svoj je proizvod patentirao i prodaje uz obećanje kako jamči ljepši ten, čišću kožu, manje alergija i bolje zdravlje. Potražnja je velika te sve više ljudi eksperimentira s takvim načinom odražavanja higijene, kaže Whitlock.
Također, radi i na razvoju proizvoda koji bi trebao izliječiti kožne ekceme, psorijazu, pa i brže zacjeljivati rane.
- Mi smo u ratu sa svijetom bakterija, umjesto da shvatimo kako su nam bili saveznici milijunima godina, kad je bilo manje bolesti i zaraza. Ljudi danas miješaju izraze sterilno i čisto, a to nije dobro - rekao je Whitlock za MotherBoard.
Dodaje kako je već 12 godina otkako koristi sprej i izbjegava pranje u puno boljem raspoloženju, a to objašnjava povećanjem razina nitričnog oksida u svom krvotoku. Tuširanje mu je nedostajalo prvih nekoliko mjeseci, no danas mu nimalo ne fali.
3 stvari koje se događaju ako se prestanete tuširati na mjesec dana
U eksperimentu je portala Well and Good nekolicina volontera odlučila isprobati efekte netuširanja mjesec dana, a pritom su bilježili sve promjene.
1. Nema smrada
Miris ispitanika ocjenjivali su stranci, koji su trebali zaključiti koji se ljudi od onih u redu tuširaju, a koji ne. To im nije uspjelo, a istraživači su kao ključno naveli to da je važna sama odjeća koja sakuplja i zadržava mirise, pa se i redovitim mijenjanjem odjeće eliminiraju neugodni mirisi.
2. Koža je znatno manje suha, odnosno sama se hidratizira
Ispitanici su primijetili kako im se ukupno stanje i izgled kože poboljšao, osobito kod onih sa suhom kožom. Ranice su se manje pojavljivale, kao i osjećaj svrbeža.
Zaključak stručnjaka
Prije pojave raznih gelova za tuširanje i sapuna ljudi su živjeli zdravije. Prali su se vodom i eventualno sapunom koji su sami napravili, danas je većini ljudi teško zamisliti da se svaki dan ne nasapunaju i istuširaju ili okupaju u kadi. Tom navikom uništava se imunitet i remeti osjetljiva prirodna razina bakterija na koži koje nisu tamo bez razloga. One naime, ako nisu narušene, u doticaju s prljavštinom prepoznaju štetne bakterije i kožu štite od, primjerice, akni i ekcema.
- Ljudsko tijelo ima bilijune bakterija na koži te u crijevima, a njihova prirodna ravnoteža itekako je važna za naše zdravlje. Redoviti kontakt s prljavštinom ući zajednicu bakterija da prepoznaju koje su loše, a koje ne. Jedino što preporučujem za korištenje je blagi sapun napravljen od organskih sastojaka - kaže gastroenterologinja Robynne Chutkan. Inače, stručnjaci su složni oko toga kako sapun nipošto ne bi trebalo koristiti svakodnevno, a tuširanje treba svesti na razumnu mjeru te ga ponekad "preskočiti", a kritične točke tijela "podaprati".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
to nemogu da zamislim