Jedna od najvećih nesreća u mirnodopskim uvjetima koja se dogodila u Rusiji bila je ona u kojoj je velika eksplozija potopila nuklearnu podmornicu K-141 Kursk, najveću napadačku podmornicu na svijetu. Bilo je to 2000. godine, a u eksploziji je poginulo 118 članova posade, neki odmah a neki na dubini od 30 metara nakon neuspješne spasilačke potrage.
18 godina nakon taj strašni incident i dalje je obavijen velom misterije. Tijekom godina bilo je niz različitih teorija koje su uključivale i teroristički napad, sudar sa američkom podmornicom, te onu kako je podmornica naletjela na minu zaostalu iz doba 2. svjetskog rata.
No prava istina leži u zapravo ljudskom nemaru.
Jedna od najvećih sovjetskih briga tijekom Hladnog rata bila je snaga američkih nosača zrakoplova. Sovjeti su ih promatrali kao moćna oružja s kojih Amerikanci ne samo da mogu lansirati zrakoplove već i rakete koje mogu biti prijetnja Sovjetskom savezu. Kako bi na tu, tada su mislili, svakodnevnu ugrozu mogli odgovorit, Sovjeti su marljivo radili i ulagali velike količine novca na izgradnju oružja s kojim bi mogli pronaći i parirati tim moćnim američkim brodovima.
Jedno od rješenja bile su i podmornice klase Antey, NATO oznake Oscar II, 'ubojice' velikih brodova, posebno nosača zrakoplova. Oscar II podmornice bile su dugačke skoro 155 metara i teške 19.400 tona. Kako bi pratili razvoj američkog naoružanja sovjetske podmornice bile su opremljene sa dva OK-650. Bile su to gigantske podmornice koje su nosile 24 krstareća projektila naoružana nuklearnim bojevim glavama P-700 Granit, imale su četiri 650-mm i dvije 533-mm torpedne cijevi, te 28 torpeda.
Izgradnja ove podmornice za Rusku sjevernu flotu koštala je oko milijardu dolara. Građena je tako da može izdržati direktan pogodak torpeda, a mnogi će reći kako je u to vrijeme bila najveća napadačka podmornica na svijetu. Izgradnja Kurska završena je 1994. godine.
15. kolovoza 2000. godine Kursk je sudjelovao u velikoj vojnoj vježbi uz ruski nosač zrakoplova Admiral Kuznjecov i raketnu krstaricu Petar Veliki. Kursk je bio naoružan 'do zuba' i plan mu je bio napasti Kuznjecova. Po lokalnom vremenu u 11:20 prostorom za vježbu odjeknula je podvodna eksplozija a nakon dvije minute uslijedila je još i veća. Bila je toliko jaka da su je zabilježile norveške seizmološke službe, a potresla je i 28.000 tona teškog Petra Velikog.
Eksplozija i potonuće dogodilo se u Barentsovom moru oko 200 kilometara od norveško-ruske granice.
Jedna od eksplozija oštetila je dio podmornice u blizini spremišta torpeda. Istraga koja je nakon tog nemilog događa uslijedila pokazala je kako se eksplozija dogodila zbog neispravnosti torpeda. Naime vodikov peroksid iz jednog torpeda (zbog neispravnog vara) procurio je u prednju sobu s torpedima, što je dovelo do eksplozije jedne bojne glave torpeda, a nakon toga i druge puno veće eksplozije.
"Vodikov peroksid sam po sebi nije zapaljiv no može uzrokovati sagorijevanje zapaljivih materijala i podržavati ga jer prilikom dekompozicije oslobađa kisik. Propuštanje oko 35 posto vodikovog peroksida na drvenu paletu uzrokovalo je paljenje prilikom micanja, a izgaranje, iako ograničeno na tom području, bilo je žestoko. Propuštanje 50 peroksida dovelo je do spontanog zapaljenja i strašnog požara", stoji u dokumentima američke Nacionalne medicinske knjižnice, piše Popular Mechanics.
U podmornici je najvjerojatnije curenje vodikovog peroksida započelo požar, koji je doveo do detonacije torpeda sa jako eksplozivnim bojnim glavama. To je uzrokovalo i rupu iznad spremišta za torpeda. Druga eksplozija je bila detonacija ostalih torpeda na podmornici.
Eksplozije nisu odmah ubile svih 118 članova posade. Po poruci koju je poslao kapetan Dmitri Koselnikov dva sata nakon druge eksplozije još je bilo 23 preživjelih Unatoč velikim naporima spasitelja britanskih i norveških snaga, do preživjelih se nije moglo nikako stići na vrijeme. Olupina podmornice pronađena je 2001. godine i vraćena na rusko 'groblje' brodova u Roslyakovo.
Prava priča o onome što se ovoj podmornici dogodilo bit će prikazana u filmu Kursk u kojem glavnu ulogu igra Colin Firth, a koji bi trebao biti objavljen ove godine.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Iz prve ruke CIA obavještajca.