Klimatske promjene otopile su ledeni pokrivač i otkrile postrojenje za nuklearne projektile koje je ostalo iz Hladnog rata i bilo skriveno čak 50 godina.
Nalazi se na sjeverozapadu Grenlanda, a u njoj su se izvodila testiranja s biološkim, nuklearnim i kemijskim materijalom. Baza je dobila naziv Projekt ledeni crv prema strogo povjerljivom projektu koji je američka vojska pokrenula netom prije početka Hladnog rata. SAD je postavio 600 projektila srednjeg dometa i mogao je prilično lako ispaliti ih prema Sovjetskom Savezu.
Kako bi bili sigurni u uspješnost projekta, inženjeri su kopali gusti ledeni pokrivač i stvarali objekte u kojima se može čuvati oružje za masovno uništenje. Ipak, danska vlada u čijem je posjedu Grenland nije znala što Amerikanci točno rade. SAD ih je zavarao objašnjenjem da grade vojnu bazu na površini pod nazivom Kamp stoljeća. Taj je objekt navodno trebao istražiti mogućnost eksperimenata na ledenoj plohi.
Amerikanci su "lažni" kamp i tajnu podzemnu bazu izgradili do 1963. Stvorili su malo društvo ljudi koji su tamo radili i živili. Imali su trgovine, bolnice, kazališta i crkve. No, geolozi su shvatili da ledenjak klizi prema tome mjestu i da će srušiti tunele Ledenog crva do kraja 1965. Ubrzo su zatvorili cijeli kompleks.
"Napustili su bazu i njezin otpad. Pritom su pretpostavljali da će biti vječno sačuvana pod snijegom koji se neprestano nagomilava", napisali su znanstvenici u svojoj studiji.
Ipak, nisu znali kako će se točno klimatske promjene odraziti na ovo područje. Naime, Arktik se topi brže nego bilo koje mjesto na Zemlji. Baza je sada razotkrivena, a posljedice mogu biti katastrofalne za okoliš. Rashladna tekućina koja se sastoji od stotine tisuća litri dizela, otpadne vode i toksične građevinske kemikalije curi u ledenu plohu. S obzirom na brzinu zagrijavanja, znanstvenici predviđaju da će se sve tvari izliti do 2090. godine. Ako te kemikalije iscure u oceane, narušit će se morski ekosustavi.
"Samo je pitanje vremena kada će sve otopiti, a posljedice će biti neizmjenjive", zaključio je znanstvenik William Colgan.
