Fobije su panični i ponekad iracionalni strahovi. Talasofobija ili strah od mora na prvi pogled može se činiti kao iracionalan strah, ali nakon što pogledate kakve sve životinje žive skrivene u morskim dubinama sve će vam biti jasno.
Psi goblini
Morski psi već su sami po sebi zastrašujuća stvorenja, a goblini su puno strašniji. Mogu narasti i preko tri metra duljine, prisutni su u svim većim svjetskim morima i najčešće životare na morskom dnu. Poznati su i pod nadimkom "živi fosili" zato što se pretpostavlja da nisu doživjeli bitnije evolucijske promjene oko 120 milijuna godina.
Često žive na stotinjak metara dubine, ali kako stare tako se pomiču u veće dubine. Njuška je opremljena biološkim senzorima elektriciteta, iznimno pokretne čeljusti mogu "iskočiti" i hvatati plijen.
Zmaj-riba
Naoružani ogromnim zubima, u odnosu na tijelo, čine se puno većima nego što zapravo jesu. Mogu narasti do dvadesetak centimetara duljine, jedna su od rijetkih živućih vrsta koje mogu proizvoditi vlastitu svjetlost. Izraslinu ispod čeljusti koriste kao pravi svjetionik za privlačenje plijena.
Nakon što im se neka manja riba približi, zmaj-ribe s užitkom ih pojedu, piše portal All Day. Zmaj-riba također je poznata i po činjenici da gotovo nema krljušti.
Očnjak-riba
S ovom ribom zasigurno ne biste htjeli plivati u istom bazenu, a po ogromnim oštrim prednjim zubima nosi svoj prepoznatljiv naziv. Kao i ranije spomenuta zmaj-riba doseže tek dvadesetak centimetara duljine, ali čitavo tijelo joj je pokriveno malim i bodljikavim krljuštima.
Hrani se malim ribama, a ako se slučajno približi površini, najveća prijetnja joj je tuna.
Jegulja gutačica
Službenog naziva pelikanska jegulja, ova riba čak nije prava jegulja, ali zbog sličnosti se ustalio takav naziv. Nevjerojatno velika usta daju joj vanzemaljski izgled i omogućuju hvatanje plijena daleko većeg nego što je ona sama. Dugi rep također proizvodi svjetlost što privlači plijen koji završava u ogromnim ustima.
Živi na dubinama ispod 600 metara, a poneki primjerak završi u ribarskim mrežama. Na površini ne žive dugo, a teorije kažu da ih ubija toplina. Površina mora znatno je toplija od kilometarskih dubina gdje one inače žive.
Riba čvrga
Službeno najružnija životinja na svijetu riba čvrga živi uz obalu Australije i Novog Zelanda na dubinama oko jednog kilometra. Pritisak vode na tim dubinama je oko 120 puta veći nego na površini i zbog toga čvrga nema previše mišića niti kostiju. Na površini izgleda kao nakupina tkiva s ustima i očima, ali Smithsonian kaže da u svom prirodnom okruženju izgleda kao relativno normalna riba.
Dubokomorska grdobina
Samo jedan pogled na ovo morsko čudovište može dati ljudima noćne more. Čak i u Pixarovom filmu "Potraga za Nemom" grdobina je imala malu ulogu kada je prikazan njen način lova. Naime, dubokomorska grdobina ima kožu koja reflektira samo plavu svjetlost i tako je gotovo nevidljiva na dubinama od oko 900 metara gdje živi. Iznad čeljusti ima nakupinu stanica zaduženih za proizvodnju svjetlosti. Manje ribe privlači ta svjetlost i grdobina ih onda proguta.
Divovski isopodi
Isopodi su obitelj životinja kojoj pripadaju rakovi i škampi, ali ovi divovi mogu narasti i po pola metra. S brojnim nogama i debelim oklopom izgleda kao da pripada u horor filmu, ali zapravo živi na muljevitom morskom dnu Tihog oceana uz obalu Japana.
Vampirska lignja
Istina je da može narasti samo do dvadesetak centimetara, ali izgled je doista zastrašujući. Nalazi se na gotovo kilometar dubine, a kreće se zamasima velikih dijelova klobuka. Koža im je prekrivena stanicama koje proizvode svjetlost, a lignja ih može paliti i gasiti kad želi.
Divovska lignja
Kraken je nekad bio mitska zvijer nalik hobotnici koja bi uništavala brodove i mornare odvlačila u vodenu smrt. Moderna oprema zabilježila je divovske lignje koje mogu narasti i po petnaestak metara. Žive u svim svjetskim oceanima, a jedini poznati lovci su ogromni kitovi. Zbog kompleksnog živčanog sustava prava su enigma znanstvenicima, a divovske lignje imaju i najveće oko među svim živim stvorenjima.
Ronjenje
Ljudskom umu najstrašnije je ono nepoznato, a ne postoji ništa manje poznato od morskih dubina. Pregledali smo manje od desetine površine plitkih svjetskih mora, a o oceanskim dubinama da ne govorimo. Što se krije ispod kilometara vode, u dubokim špiljama i velikim provalijama, možda je bolje nikad ne saznati.
