Ispod najvećeg planinskog masiva na svijetu skriva se ogroman broj rasjeda. Geolozi su već dugo svjesni kako ti 2400 kilometara dugi rasjedi imaju potencijal razoriti neke od gusto naseljenih gradova Pakistana, Indije i Bangladeša.
No za Butan, koji se nalazi na samim Himalajama, oduvijek se smatralo kako ne može iskusiti ozbiljniji potres. Koliko je ta pretpostavka pogrešna dokazuje nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Lausanne predvođenih dr. Györgyem Hetényiem. Oni su zaključili da je cijeli himalajski luk "seizmogeničan", odnosno može ruptirati u svakom trenutku, piše IFLScience.
Prema istraživanju, do razornog potresa može doći bilo gdje i na bilo kojoj točki planinskog vijenca, a do tog su saznanja došli slučajnim otkrićem drevne biografije budističkog redovnika i graditelja hramova, Tenzina Lepkaia Dondupa. U njoj je je, na opće čuđenje, pronađen zapis moćnog potresa koji je pogodio Butan u svibnju 1714., a i iza kojeg su slijedili brojni popratni potresi.
Na žalost znanstvenika, u biografiji nije otkriveno gdje je bio epicentar potresa. Ipak, u isto vrijeme je posve odvojena studija u toj regiji otkrila kako je između 1642. i 1836. u Butanu došlo do značajnog vertikalnog pomicanja rasjeda.
György Hetényi je to saznanje kombinirao sa zaključcima svoje studije te otkrio kako može odrediti točan epicentar i detalje razornog događaja - potres jačine od 7,5 do 8,5 po Richteru pogodio je zapadni Butan te uspio otvoriti 300 kilometara dugačku liniju rasjeda.
Time su pobili sve ono što je nekoć znanost tvrdila - potresi na Himalaji su ne samo mogući, već i moguća prijetnja čovječanstvu.
