Tisućama godina Kantabrijsko more s vremena na vrijeme okruži kamene divove na Katedralskoj plaži u Galiciji na sjeveru Španjolske. Valovi Atlantskog oceana razbijali su mekše stijene i stvarali zapanjujuće lukove i mračne špilje.
More je stvorilo popularni krajobraz, ali sumnja se i da su oprali dokaze skrivenog antičkog blaga, piše BBC.
Nakon što su Rimljani pokorili Galiciju prije dva milenija, spojivši teritorij s velikim i moćnim Rimskim carstvom, počeli su kovati novac zlatom pronađenim u tom području.
Galicijske vlasti i dalje nadgledaju ogromne rezerve blaga i otkrili su nekoliko rudnika zlata što su ih rimski osvajači eksploatirali. Pretpostavlja se da su Rimljani pretraživali i špilje na Katedralskoj plaži.
Zlatom bogato područje
"Galicia je područje bogato zlatom, a Katedralska plaža okružena je rudnicima zlata", kaže Manuel Miranda, šef konzervatorske udruge koja pokušava natjerati galicijske vlasti da pregledaju dokaze rimskog kopanja za zlatom na plaži.
"Rimljani su bili savršeno svjesni rudnog bogatstva u tom području. Zato su i išli ih pokoriti. Mi tvrdimo da postoji mogućnost da je na samoj plaži bio rudnik zlata kojeg su Rimljani eksploatirali", kaže Miranda.
Lokalne vlasti ipak se više brinu za zaštitu prirode i nedavno su ograničili broj posjetitelja na 4.812 dnenvno tijekom ljetnih mjeseci i tijekom proljetnih vjerskih praznika u Španjolskoj. Gotovo četvrt milijuna rezervacija poslano je samo prošlog ljeta, a velika većina bili su domaći turisti, rekli su iz galicijskih vlasti. Katedralsku plažu su lokalne vlasti proglasile spomenikom prirode. Za vrijeme oseke posjetitelji mogu se prošetati plažom i ušetati u špilje. Za vrijeme plime, međutim, stjenovite formacije nestaju pod morem i samo vršci se mogu vidjeti s obližnjih litica.
Plaža se proteže obalom provincije Lugo u Galiciji, regiji najpoznatijoj po hodočašćima do katedrale svetog Jakova u Santiago de Composteli. Hodočasnici nastavljaju do rta Finisterra, poluotoka na zapadu Galicije gdje su Rimljani mislili da svijet završava.
Planine kao Himalaje
Daleko prije nastanka tih legendi, oko 350 milijuna godina prije tih legendi, kontinenti Laurusija i Godnwana su se sudarili i razbili planinski lanac za kojeg se pretpostavlja da je bio visok kao Himalaje. Vjeruje se da su stijene Katedralske plaže nastale iz tih planina.
U međuvremenu, plaža gubi tragove svoje povijesti. Miranda se zato nada da će razotkriti posljednje misterije tog područja, prije nego zauvijek nestane pod morem.
"Znakovi rudnika zlata na plaži mogli su postojati, ali su nestali pod utjecajem vjetra i mora. Nemoguće je pronaći dokaze zato što je velika većina uništena. Zato je potrebno tražiti dokaze oko plaže, iznad razine mora", kaže Miranda.
Na strmoj litici iznad Katedralske plaže geolozi su pronašli kanal kojeg su izgradile ljudske ruke. Nisu utvrdili kada je točno nastao, ali ima neke sličnosti sa sličnim kanalima što su ih Rimljani koristili za iskapanje zlata u okolici.
Rimljani bi palili vatre u zemlji i onda gasili vodom iz tih kanala. Velike razlike u temperaturi bi dovodile do pucanja tla i onda bi oni natavili kopati ručnim alatima, prepričava Miranda.
Zlatom bogate vene kvarca
Još jedan trag pronađen je u samim špiljama.
"Uzevši u obzir da u blizini Katedralske plaže nalaze se rudnici s venama kvarca koje su bogate zlatom, možemo zaključiti da i vene kvarca na plaži mogu sadržavati zlato", uvjeren je Miranda.
Iskopine u blizini plaže otkrile su rimsku peć za keramiku, zemljane posude korištene tijekom rimskog perioda koje bi mogle skrivati još neke tragove koji bi povezali Rimljane s plažom.
Ako se doista ispostavi da su Rimljani stvarno tražili zlato na plaži, povjesničari bi mogli pratiti njihove korake. Miranda je pokazao da su Rimljani tražili zlato u vrijeme kada je razina mora bila dosta niža nego danas.
Kako to Miranda kaže: "Obalni pojas izgledao je dosta drukčije u rimsko doba".
Možda i najveći misterij ostaje što su Rimljani mogli vidjeti kada bi posjetili Katedralsku plažu. "Možda će jednog dana neki arheolog istražiti Katedralsku plažu", priča pun nade Miranda.
Do tada će Katedralska plaža skrivati svoje tajne ispod plime i oseke Atlantskog oceana.
