Na Zemlji se nalaze brojna mjesta na kojima majka priroda pokazuje koliko zna biti opasna. Od smrtonosnih oluja do erupcija uspavanih vulkana, opasnosti vrebaju sa svih strana.
No, koja je od svih smrtonosnih zona na Zemlji najopasnija?
BBC je najsmrtonosnije opasnosti podijelio prema četiri glavna elementa, vodu, vatru, zrak i zemlju, te istražio gdje nam najviše prijete.
Voda
Svakog dana koristimo vodu i pomalo smo već zaboravili da nas ista ta voda može ubiti. Opasne morske i riječne struje ubiju tisuće ljudi svake godine, ali ponekad mogu te vode mogu biti i opasnije. Počnimo s klimatskim promjenama i rastom razine mora. Brojni svjetski gradovi izloženi su realnom riziku od utapanja.
Osim rasta razine mora, opasni tsunamiji prijete brojnim obalnim gradovima. Gotovo tri četvrtine svjetskih tsunamija dogode se u Tihom oceanu, ali do njih može doći na svim mjestima gdje postoji rizik od podvodnih potresa. A tsunamiji mogu biti nevjerojatno smrtnonosni. Sjetimo se samo 2004. godine kada je tsunami ubio gotovo 300.000 ljudi u 15 zemalja nakon potresa u indonezijskim vodama.
Poplave su još jedan od velikih rizika, a najsmrtonosnija je bila početkom tridesetih godina prošlog stoljeća kada se rijeka Jangce izlila iz korita i ubila milijune ljudi, barem prema neslužbenim procjenama.
Zrak
Zrak je svuda oko nas i teško je zamisliti da nas može ubiti. Međutim, kako izolirani slučajevi trovanja ugljikovim monoksidom pokazuju, zrak može biti i nevidljivi ubojica. Na nekim mjestima čak i jezera mogu biti smrtonosna, ali voda je savršeno sigurna. Problem su plinovi nakupljeni u vodi. Erupcije plinova ubijale su tisuće ljudi sve dok vlasti nisu osmislile projekte kako sigurno izvlačiti plinove.
Jezero Kivu, na granici Konga i Ruande, primjer je smrtonosnog jezera koje ispušta otrovni metan. KivuWatt je projekt izvlačenja metana iz vode i proizvodnje električne energije stavljen u pogon prošle godine. Već tada je proizvodio dovoljno energije za 45.000 ljudi, a očekuje se da će ta proizvodnja samo rasti.
Vjetrovi su još jedna od opasnosti iz zraka. Redovito čujemo da je zbog olujne bure zatvoren ovaj ili onaj most, ali vjetrovi mogu biti znatno gori. Ciklon Bhola poharao je Bangladeš u studenom 1970. godine i udari vjetrova do 240 kilometara na sat ubili su gotovo pola milijuna ljudi.
Zemlja
Samo tlo pod kojim hodamo relativno je tanko u odnosu tisuće kilometara vrele magma koja nam je pod nogama. Zemljina kora sastavljena je od pomičnih tektonskih ploča i na mjestima gdje dolazi do podvlačenja tih ploča, najviše je potresa. Najsmrtonosniji dogodio se u šesnaestom stoljeću u Kini kada je ubijeno oko 800.000 ljudi. I dok su gradovi na trusnom području u bogatijim zemljama relativno sigurni, najveća opasnost opet prijeti najsiromašnijima. Tokio može narediti korištenje najmodernijih materijala i tehnika, ali zato Nepal ne može primijeniti ni približno jednake standarde u gradnji.
Vatra
Potresi nastaju kod podvlačenja tektonskih ploča, ali kada se te ploče razmiču na površinu izlaze rastopljene stijene u obliku lave iz vulkana. Afarski trokut ili Danakilska depresija mjesto je gdje se čak tri tektonske ploče sastaju i oblikuju Afrički rog uz obalu Crvenog mora. Prosječna temperatura kreće se oko 34 stupnja Celzijeva što svrstava taj dio Afrike među najtoplije na svijetu. Ipak, čak i tamo žive ljudi. Točnije, tamo žive plemena Afari prema kojima se i zove ta negostoljubiva dolina.
