Na majke se često gleda kritički ako stavljaju sebe na prvo mjesto i donose upitne roditeljske odluke, a svi se vjerojatno slažu kako ostavljanja djece u neprijateljskim rukama kao taoca nije čin za nagradu majke godine.
Upoznajte Caterinu Sforzu, koja je sve gode navedeno, koja je jednom prilikom podigla svoju suknju vrišteći kako joj je svejedno hoće li joj ubiti djecu jer ih uvijek može imati još.
Znala što želi i kako to dobiti
Legenda o Caterini Sforzi započela je za vrijeme njena života, ona je oblikovala društveno mišljenje o sebi, smatra Joyce de Vries, autor djela "Caterina Sforza and the Art of Appearances". Postala je legendarnom po svojoj neustrašivoj uporabi političke, vojne i seksualne moći.
Rođena je u Italiji 1463, kao izvanbračna kćer Galeazzo Maria Sforza, vojvode Milana. Odgojena kao dio njegove obitelji, 15-godišnja Sforza je udana za Girolamoia Riarioa, nećaka pape Sikstusa IV. Oni su živjeli zadovoljno u ugodno u Rimu sve do smrti pape 1484., što je donijelo kraj njihovoj sigurnosti i položaju.
Sforza je u to doba bila sedam mjeseci trudna, a ona i njen muž već su imali petero djece, no to je nije spriječilo da jaše u punom oklopu i okupira papinsku rezidenciju, Castel Sant' Angelo. Kardinali su dolazili na papin pogreb, no nisu željeli ući u grad zbog straha od oružanog napada Sforze, koja je odbila otići prije nego može predati utvrdu novom papi.
Bez straha riskirala život svoje djece
Kardinali su joj morali zajamčiti kako će njen suprug kontrolirati gradove Imolu i Forli, kao i ponuditi joj veliku otkupninu za napuštanje posjeda. Sforza i suprug tada su se preselili u Forli, gdje je njihovo gramzivo vladanje gradom (on je već bio upravitelj tog grada u prošlosti) još se pogoršalo. Podigao je poreze, uzrokujući pobunu u kojoj ga je na smrt izbola grupa od devet muškaraca.
Sforza je imala tek dovoljno vremena da pozove pomoć, govoreći šefu straže da se nipošto ne smije predati, prije nego su je zarobili zajedno s majkom i njenom djecom. Kad su ljudi koji su je zarobili paradirali s njom po ulicama i natjerali je da moli svog šefa straže da se preda, on je znao da ona to ne misli nego čini jer mora.
Naposljetku su se svi složili - straža će se predati tek nakon sastanka sa Sforzom, a ako ona izvede nešto sumnjivo, tamničari će ubiti njenu djecu. Kad je napokon Sforza dospjela u dvorac, odbila je iz njega izaći. Uz pomoć moćnog ujaka, pobijedila je pobunjenike, a njena su djeca preživjela.
Krvava osvetnica
Osvetila se na uobičajen način, zatvorivši urotnike, njihove obitelji i saveznike. No, njen je drugi brak, koji je uključivao tajno vjenčanje za Giacomoa Feoa, brata šefa straže, završio s njegovim ubojstvom. Kako bi se osvetila njegovim ubojicama, odbacila je pravila osvete te naručila da ih muče i pogube, ne samo njih - već i njihove žene, ljubavnice i djecu.
Njen je treći brak za Giovannija de Medicija bio iz ljubavi. Nakon još jednog tajnog vjenčanja i njihovog jedinog djeteta koje se rodilo osam mjeseci kasnije, njen je muž umro od gihta.
Zbog teritorijalne razmirice s Cesareom Borgijom, Sforza je, sada sama, ušla u bitku s legendarnom talijansko-španjolskom obitelji te je zbog toga i dospjela u zatvor Sant'Angelo 1499. - u istu utvrdu koju je prije 15 godina silom držala.
Ponovno moćna
Nakon 18 mjeseci, u kojima je bila optužena za pokušaj trovanja pape pismima čiji su papiri bili zaraženi kugom, uspjela je dobiti oslobođenje. Nakon toga je provela godine boreći se za imovinu svog trećeg pokojnog supruga i skrbništvo nad njihovim sinom, što je oboje i dobila.
Mnoge javne osobe rano odlaze u mirovinu i posvećuju se svojim hobijima, a Sforza nije bila iznimka - no možda je to bio dio njezinog dramatičnog života koji joj je pružio moć.
Zatvorila se u kuću gdje je pisala Experimente, alkemijski tekst koji se do danas smatra najvažnijim djelom u povijesti farmakologije. Alkemija je bila njena strast, a recepti su joj donijeli velik uspjeh - od kozmetike do lijekova, kao i raznih tajni koje je navodno davala plemkinjama za njihove potrebe.
