Žena u Hrvatskoj sredinom ove godine prerezala je žile na rukama najprije djetetu, a zatim sebi. Liječnici su ih uspjeli spasiti. Majku su poslali na liječenje u psihijatrijsku bolnicu, a dijete su vratili u istu kuću, gdje nastavlja živjeti s djedom i bakom po majci, iako otac želi skrbiti za dijete. Sud već šest mjeseci nije zakazao raspravu u navedenom predmetu niti je donio ikakvu odluku. Sve su nadležne institucije upoznate s ovim slučajem, no sud je jedini mjerodavan odlučivati.
Sudionici ove mučne priče ne žele izlaziti u javnost, a dio su tragične statistike koja govori o “najboljem interesu djeteta” iz perspektive institucija. Ne zna se točan broj djece zarobljene u takvim procesima, ali pretpostavlja se da je trećina visoko konfliktnih brakorazvodnih parnica.
"Posljednji put sam svoju kćer zagrlio 25. srpnja 2014. godine. Majka ju je ugurala u auto i odvezla. Nikad je više nisam vidio. Ne znam kako danas izgleda. Sjećam se curice od sedam godina, a ona danas ima 11 i pol. Majka prijeti da će zvati policiju ako im se približim. Svaki put kad sam pokušao doći, zvala je policiju", prepričava otac (62) iz Zagreba.
Tvrdi kako je majka njegove kćeri izmanipulirala sustav. Nadležni Centar šalje prijedloge sudu, ali sud ne donosi odluke. Posljednji prijedlog bio je da se djevojčica izuzme iz majčine obitelji i smjesti, vjerojatno u dom. Stupili smo u kontakt s majkom. Ona optužuje oca za obiteljsko nasilje, koje, navodi ona, počinje prije nego što se dijete rodilo.
"Slažem se da su institucije zakazale jer u ove četiri i pol godine nisu učinile ništa da zaštite mene ni dijete. Mi smo žrtve sustava. Obraćala sam se svima, uključujući policiju, Centar, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicu za djecu, ministre i ministarstva. Moj bivši partner manipulira sustavom i njemu cilj nije dobrobit djeteta nego osveta meni. On me prati, prisluškuje i ne ostavlja nas na miru već godinama. To što nije vidio dijete znači da se ipak ne može sve postići na silu kako bi on htio. Dijete ga ne želi vidjeti, ne želi s njim imati posla", tvrdi ona.
Na pitanje kako je onda Centar sudu poslao prijedlog da joj oduzmu dijete kaže kako ih je vjerojatno bivši suprug potplatio ili zastrašio.
Dodaje kako su u nadležnom centru unazad četiri i pol godine promijenili četiri stručna tima i četiri vršiteljice nadzora, a u perodu od 2016. do 2017. godine bili su bez ikakvog nadzora uopće. - Sve sudske postupke oteže moj bivši partner i institucije mu to dopuštaju, pa sad ja pitam tko u svemu tome štiti mene? - odrješita je ona.
"Ne znam kako će sud reagirati na prijedlog Centra da se dijete oduzme majci jer je ovo vrlo drastično, a sve ovisi o reakciji majke. To dijete trećinu života nije u kontaktu s ocem koji je voli i skrbio bi o njoj, ali mu majka to priječi na sve moguće načine", ogorčen je očev odvjetnik Hrvoje Jukić, koji ističe kako se svakodnevno susreće s teškim životnim situacijama u kojima nadležni centri socijalne skrbi reagiraju presporo, a sudovi nikako.
Među tim je pričama i situacija žene koja je dobila status majke odgojiteljice prije nego što su joj dvoje djece sudski oduzeli, a preostalo dvoje su u postupku oduzimanja. Naime, majka ima četvero djece, svako s drugim ocem. Najstarije dijete je napunilo 18 godina pa se odselilo baki i djedu po ocu, kod svojeg je oca jedno dijete, a dvoje je još kod nje iako je sud pokrenuo postupak oduzimanja.
"Riječ je o parnicama koje se vode na građanskom i na kaznenom sudu. Na građanskom sudu odlučuju o tome s kim će djeca živjeti, odnosno njoj oduzimaju pravo na stanovanje s djecom. Pred kaznenim sudom vodi se postupak zbog zanemarivanja i zlostavljanja djece. Problem je što građanski sud već više od godinu dana stoji na mjestu i čeka odluku kaznenog suda, a kazneni sud točno dvije godine ne poduzima ništa i ne donosi odluku jer čekaju što će biti na građanskom sudu", upozorio je odvjetnik Jukić.
O sporosti institucija svjedoče i članovi Udruge za ravnopravno roditeljstvo.
"Brakorazvodne parnice koje uključuju djecu traju od jedne pa do pet godina. Čak se na privremenu mjeru koja bi se po zakonu morala donijeti u roku od 30 dana čeka na nekim sudovima, uključujući i Općinski građanski sud u Zagrebu, do pet mjeseci", objašnjava predsjednik Udruge za ravnopravno roditeljstvo Oliver Čanić.
U njegovoj udruzi bilježe šokantne izjave djelatnika centara za socijalnu skrb i sudaca, pa tako imaju više primjera u kojima su institucije dijete radije povjerile majci narkomanki ili alkoholičarki nego ocu.
"Objašnjenja koja su davali pritom bila su ‘To što je majka narkomanka ne znači da je loš roditelj’ ili ‘Dijete će je motivirati da se liječi’. Nakon toga ta ista majka alkoholičarka priklala je dijete koje je pukom srećom preživjelo. Potom Centar dijete stavlja u ustanovu. Ocu je trebalo gotovo dvije godine borbe da dijete počne živjeti s njim. Što mislite je li za ovo netko odgovarao?", pita se Čanić upotpunjujući tragičnu sliku svakodnevice s kojom pojedina djeca moraju živjeti.
"Postoji zakonska odredba o dugotrajnosti postupka koja nalaže da sud mora donijeti privremenu mjeru u roku od 30 dana. Ta je odredba mrtvo slovo na papiru, a parnice u takvim situacijama traju najmanje tri godine", objašnjava odvjetnik Jukić.
U zagrebačkom Općinskom sudu nisu odgovorili na naš upit o slučajevima.
"Zakon o pravu na pristup informacijama zabranjuje komentiranje, pa tako u čl. 18. propisuje da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Povrh toga, odredbom čl. 351. Obiteljskog zakona isključena je javnost u postupku u kojem se odlučuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te uzdržavanju djeteta", napisali su.
Iz Ministarstva pravosuđa također nisu odgovorili na upit koji smo im poslali o dugotrajnosti postupaka.
"Zakonom o socijalnoj skrbi i Pravilnikom o poslovnoj i profesionalnoj tajni CZSS Zagreb propisano je kako - medijima ne možemo iznositi podatke o konkretnim slučajevima - zbog čuvanja službene i profesionalne tajne, te poštovanja načela tajnosti i zaštite osobnih podataka, kao i poštovanja privatnosti. Stručni radnici ne mogu iznositi detalje iz života korisnika", rekli su u Centru za socijalnu skrb Zagreb navodeći dalje kako načelno kad roditelji ne žive zajedno odluku o roditeljskoj skrbi i privremenoj mjeri donosi isljučivo nadležni sud.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ravnopravnost žena lijepo molim.