Vatikan je jako daleko od ideala pape Franje o "siromašnoj Crkvi, za siromašne", otkrivaju dvije knjige talijanskih novinara koje su od četvrtka u knjižarama i vjerojatno će uzdrmati vatikansku hijerarhiju.
Knjige "Trgovci u hramu" Gianluigija Nuzzija i "Škrtost" Emiliana Fittipaldija utemeljene su na povjerljivim vatikanskim dokumentima. Zbog njihova navodna dilanja novinarima proteklog su vikenda uhićeni španjolski prelat u Vatikanu msgr. Lucio Angel Vallejo Balda i talijanska laikinja Francesca Chaouqui. Oboje su bili članovi u međuvremenu raspuštenog odbora koji je nadgledao vatikanska financijska poslovanja 2013. i 2014. godine.
Nuzzi i Fittipaldi pišu da Vatikan ima imovinu vrijednu četiri milijarde eura, ne samo u Rimu već i u Londonu, Švicarskoj, Parizu, uključujući i stan koji je nekad unajmljivao bivši francuski predsjednik Francois Mitterand, ali tom imovinom upravlja izuzetno loše.
"Da se tim nekretninama dobro upravlja... dobit bi bila četiri puta veća", rekao je Nuzzi na tiskovnoj konferenciji u srijedu, optužujući da se mnogi luksuzni apartmani iznajmljuju kardinalima "za kikiriki".
Papa Franjo odbio je stanovati u raskošnim papinskim odajama i odlučio ostati u relativno skromnom apartmanu u Domu svete Marte, gdje inače kardinali odsjedaju u vrijeme konklava. Ali zato neki njegovi kardinali žive u stanovima od 250 do 500 četvornih metara.
Fittipaldi je objavio da je kardinal Tarcisio Bertone, državni tajnik u pontifikatu Benedikta XVI., potrošio 200 tisuća eura za renoviranje apartmana od 300 četvornih metara, a sve je platila vatikanska dječja bolnica, koja mu je organizirala i jedan helikopterski let za 24.000 eura. Posebno je zanimljiva optužba da je papa Franjo znao da se investicije Crkve ulažu u tvrtke koje proizvode oružje.
Oba autora osuđuju nevjerojatne cijene beatifikacija i kanonizacija, pri čemu Nuzzi ističe da su sponzori platili rekordnih 750 tisuća eura za beatifikaciju talijanskog svećenika Antonija Rosminija.
Druga otkrića uključuju i sumnje u postojanje crnog tržišta u trgovanju alkoholom, duhanom i gorivom koji se iza vatikanskih zidina prodaju po nižim cijenama, u nedostatku kontrole nad tenderima i javnim nabavama Grada Države Vatikana i neprikladnom korištenju Petrova novčića, osobnog papinskog humanitarnog fonda.
"Od deset eura koji uđu u Petrov novčić, šest odlazi na pokrivanje gubitaka kurije, dva u državne rezerve, a samo dva za stvarne humanitarne potrebe", rekao je Nuzzi novinarima.
U još jednom iznenađujućem otkriću, Nuzzi piše da su bankovni računi umrlih papa još otvoreni. Primjerice, na računu na ime Ivana Pavla I., koji je umro 1978. nakon samo 33 dana pontifikata, stoji 110.863 eura.
Dvije knjige sugeriraju da su Franjini pokušaji da reformira vatikansku birokratsku mašinu, Rimsku kuriju, u najboljem slučaju samo polovično uspjeli i bacaju sumnju na sposobnost australskog kardinala Georgea Pella kojeg je Franjo imenovao 'ministrom financija'.
Novi skandal s curenjem dokumenata već se naziva VatiLeaks 2, tri godine poslije prve takve afere koja je razotkrila uhljebljivanje, podmetanja i borbe za vlast unutar Rimske kurije i vjeruje se da je pridonijela šokantnoj odluci Benedikta XVI. da se odrekne dužnosti.
Nuzzi je rekao da je imao pristup tajnim snimkama kriznog sastanka četiri mjeseca nakon Franjina izbora na kojem se čuje kako Papa govori: "Nije pretjerano reći da je većina naših troškova izvan naše kontrole".
Vatikan je odbacio knjige kao bezobličnu mješavinu zastarjelih informacija, ali je dao naslutiti i mogućnost tužbe protiv autora. Talijanski list Il Messaggero sugerirao je da bi ih se moglo tužiti za trgovinu ukradenim dokumentima.
"Iz vatikanske perspektive otkrivanje tajni je zločin, iz perspektive talijanskog novinara to je obaveza informiranja javnosti", komentirao je Nuzzi.
