Ostavština misterioznog viteškog reda Templara i danas se nazire u samom srcu francuske prijestolnice. U 3. arondismanu, u Maraisu, i danas se mnoge ulice, trgovi i parkovi zovu upravo po njima.
Nije ni čudno, ako se zna da su upravo u Parizu imali svoju veliku utvrdu čiji su se obrisi zadržali sve do današnjih dana. Stoga je BBC-jeva novinarka Addison Nugent slijedila tragove koje je za sobom ostavio ovaj tajanstveni viteški red.
Priča o vitezovima templarima započela je 1099. godine kada je nakon prvog križarskog rata katolička vojska iz Europe osvojila Jeruzalem i preuzela ga od muslimanske kontrole. Europski hodočasnici masovno su krenuli put Svete zemlje, no mnogi su putem bili opljačkani ili ubijeni kad bi prolazili kroz muslimanski teritorij.
Stoga je francuski vitez Hugues de Payens s nekolicinom suboraca otišao u Europu da bi zatražili službeno priznanje od katoličke crkve kao zaštitnici hodočasnika. Dobili su zakonik na kojem se temeljilo djelovanje njihovog reda. Osim zakonikom, postojanje njihovog reda utvrdio je papa Inocent II bulom nazvanom Omne datum optimum sastavljene 1139. godine.
Nazvali su se Siromašni vitezovi Kristovog hrama Solomona, a kasnije su postali poznati kao Templari jer su svoju prvu utvrdu smjestili u blizini Templum Solomonis, hrama nazvanog u čast ovog židovskog kralja. Vitezovi su ubrzo počeli sakupljati veliko blago koje su im darivali zahvalni hodočasnici u zamjenu za zaštitu.
Snaga templara rasla je eksponencijalno sve do 1139. godine i proširila se daleko izvan Jeruzalema, kada je papa Inocent II. Izdao papinsku bulu kojom je naredio zaštitu, te ih oslobodio plaćanja poreza ili desetine bilo gdje u katoličkom svijetu, te pravo na zadržavanje darova.
Iste godine kralj Louis VII poklonio je templarima posjed na sjeveroistočnom rubu pariških gradskih zidina gdje se naselila skupina vitezova. Bilo je to upravo na području današnjeg 3. arondismana, a budući da je red osnovao francuski vitez, Francuska j postala sjedište templarske moći u Europi.
"Pariz je sačuvao uspomene na Templare u svojoj toponimiji. Tako i danas u ovom gradu postoje Square du Temple, Boulevar du Temple, Rue du Temple, Vieille-du-Temple, Rue des Fontaines-du-Temple, Carreau du Temple ..." govori Thierry do Espirito pariški vodič koji predvodi ture o pariškim Templarima i autor knjige 'Vitezovi Templari za početnike".
Njihovi posjedi, kao i sjedište u Parizu odavno više nemaju izvorni izgled. Ali njihovo veliko imanje nekoć se nalazilo odmah iza Hôtel de Ville. U to vrijeme ovo mjesto bilo je obična močvara a da bi mogli obrađivati zemljište, vitezovi su si dali u zadata da će je isušiti. I to su doista učinili s tehnologijom koju su imali na raspolaganju 1240. godine.
Iako su močvare isušene prije skoro 800 godina, ovaj kvart i danas nosi ime le Marais što u prijevodu znači 'močvara'.
Na mjestu današnjeg predivnog parka Square du Temple, nekoć je bilo njihovo sjedište. Danas je od svega ostala samo ruševina. Ali nekad je njihova tvrđava sa zidovima visokim 10 metara imala i kule, pokretni most, gotičku crkvu, ogromne štale i kuće vitezova. Ovdje su templari čuvali najveći dio svog blaga i stvorili moćnu državu unutar države koja je bila potpuno suverena od francuskih kraljeva.
Sve se promijenilo 1303. kada su vitezovi templari bili prisiljeni premjestiti svoju bazu iz Jeruzalema u svoje europsko sjedište - nakon što su muslimanske vojske ponovno zauzele Jeruzalem.
Francuski kralj u to vrijeme, Filip IV, duboko se protivio snažnoj templarskoj zajednici i naredio je da se uništi svim mogućim sredstvima. Razlog je naravno bilo njihovo bogatstvo.
I tako je 13. listopada 1307. dao uhititi desetine vitezova, pa i velikog meštra Jacquesa de Molaya,- koji je bio njihov vrhovni autoritet i najmoćniji član reda. Optužio ih je za obožavanje đavla, bogohuljenje, idolopoklonstvo i homoseksualnost. Ovo posljednje je najzanimljivije ako se zna da je danas upravo Marais poznato pariško okupljalište LGBTQ zajednice.
Tragovi Templara mogu se pronaći i u Rue de Temple 158, gdje je bio veliki ulaz u zatvor, a navodno se u podrumu Rue de Picardi 32 – gdje se danas nalazi ekskluzivni restoran, još uvijek mogu vidjeti ostaci stražarskog tornja. Ljubitelji templara mogu otići na izlet u Château des Vincennes, nedaleko od Pariza, gdje se čuvaju teška vrata velikog tornja - Grosse Tour.
Na granici s trgom je tržnica koja se danas zove Carreau du Temple a kad se preuređivalo 2007. godine, pronađeni su ovdje ostaci groblja templara, zajedno s kosturima vitezova koji su umrli u Francuskoj.
Upravo preko ceste Rue du Temple u blizini Square Du Temple, nalazi se i crkva s dvije velike crvene zastave s bijelim križevima koji su podsjećali na znak vitezova templara.
Crkva se zove Église Sainte-Élisabeth de Hongrie, a zastave zapravo označavaju Malteški red (službeno Kraljevski Vojni bolnički red sv. Ivana Jeruzalemskog na Rodosu i Malti) – suparnički viteški red. No, nakon raspada templarskog reda mnogi vitezovi su se pridružili suparnicima a papa Klement V dao im je kontrolu nad hramom.
Priča o vitezovima templarima završava na Trgu du Vert-Galant, gdje je Jacques de Molay spaljen na lomači.
Današnji Musée des Arts et Métiers, muzej inženjerstva i znanosti, nekadašnji je samostan Saint-Martin-des-Champs, gdje su, prema Do Espiritu, držani neki od zatvorenih templara.
Iako izgleda smirujuće poput Renoirovih prizora, zapravo se ovdje 18. ožujka 1314. odigrao pravi horor. Nakon sedam godina zatvora ovdje je živ na lomači sapljen veliki meštar Molay. Na njegovu mučnu smrt podsjeća i ploča na ulazu u park.
Prema legendi govori se da je Molay prokleo papu Klementa V i kralja Filipa IV i sve njegove potomke. Prorekao je da će obojica umrijeti u roku godine dana i da Filipova loza više neće vladati Francuskom.
I doista Klement V i Filip IV umrli su iste godine, a u 14 godina koje su uslijedile, svi su Filipovi nasljednici poginuli i ova loza koja je vladala Francuskom čak tri stoljeća, je nestala.
