Tko će naslijediti Hanžekovića u masonskoj loži?

Marijan Hanžeković, odvjetnik i vlasnik izdavačke kuće, preminuo je prije nekoliko dana nakon duge i teške bolesti. Neki su ga mrzili, nekima je ostao u dobrom sjećanju, ali, kako god bilo da bilo, Hanžeković je ostavio neizbrisiv trag na hrvatsko društvo i o tome se ovih dana dovoljno tinte prolilo. Puno manje se, ipak, priča o tome da je iza njega ostalo upražnjeno mjesto velikog majstora masonske Velike lože Hrvatske. Kako stoji u priopćenju, prepunom simbolike, Velike lože Hrvatske: "Brat Marijan primljen je u bratstvo u Beču 23. ožujka 2002. u Ložu Tri svjetla #3, u kojoj je unaprijeđen u pomoćnika 12. travnja 2003. i podignut u majstora 30. ožujka 2004.

Godine 2008., 2009. i 2010. biran je za starješinu L Tri svjetla #3, 2012. i 2014. za velikog rizničara, a 2015. izabran za velikog majstora Velike Lože Hrvatske. Bio je dugogodišnji član i obavljao visoke dužnosti u Škotskom i Jorkškom obredu, Redu crvenog križa cara Konstantina te Shrineu Hrvatske."

Screenshot

Obredi i titule masona

Masoni ili slobodni zidari diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, podijeljeni su u brojne grupe, podgrupe i kvazisekte. Dobar dio njih podijeljen je u obrede iako, prema dostupnim informacijama, ne provode svoje obrede već je samo riječ o organizacijama i stupnjevima unutar masonskog reda.

Škotski obred, punim nazivom Drevni i prihvaćeni škotski obred slobodnog zidarstva, tek je jedan od mnogih procesa napredovanja i s time povezanih titula koje se dodjeljuju unutar masonskih loža. Pretpostavlja se da je nastao negdje u ranom 18. stoljeću, a jedna londonska masonska loža prva je koja bilježi davanje titule "Škotskog majstora" jednom svom članu. Narednih godina zabilježene su još neke druge lože u Velikoj Britaniji koje su davale slične titule. Dostupne informacije govore da se Škotski obred sastoji od 33 stupnja, ali različite međunarodne organizacije masona imaju različite nazive stupnjeva, pa čak i različitu brzinu napredovanja. Svaka državna organizacija samostalno dodjeljuje titule i određuje kada neki mason može napredovati na viši stupanj obreda.

Jorkški obred je ipak malo drukčiji i smatra se svojevrsnom kolekcijom različitih masonskih organizacija i povezanih titula koje inače ne bi imale previše zajedničkog. Najviši stupanj kojeg može dostići neki član Jorkškog obreda je Vitez templar gdje se njegujuje tradicija istoimenog povijesnog reda kršćanskih vitezova koji je uništen u ranom 14. stoljeću nakon što su ugrozili vlast pape i francuskog kralja Philipa IV.

Mason dodjeljuje pehare

Posljednja organizacija koja se spominje je Red crvenog križa što također otkriva nešto o pokojnom Hanžekoviću. Naime, vitezovi tog reda mogu postati isključivo kršćani i to "Trinitarian Christians", kako stoji u materijalima na engleskom jeziku. To znači da članovi moraju izraziti snažnu vjeru u Sveto Trojstvo, što diskvalificira neke katoličke sekte kao što su mormoni, Jehovini svjedoci i filipinski Iglesia ni Cristo koji imaju oko 20 milijuna članova.

Kao i uvijek u masonskim ložama, gotovo svaka funkcionira nezavisno, pa se tako i obredi mogu odvijati na mnogo različitih načina. Nakon Hanžekovićeve smrti ostalo je upražnjeno mjesto velikog majstora lože, što je najviša upravljačka pozicija među masonima u Hanžkovićevoj loži. Neke lože imaju tradiciju biranja istog velikog majstora tijekom nekoliko desetljeća, kao što je slučaj s Velikom Britanijom gdje tu dužnost u Ujedinjenoj velikoj loži Engleske obnaša Princ Edward, hrvatskoj publici poznat kao osoba koja je Goranu Ivaniševiću dodijelila pehar na Wimbledonu. Druge lože imaju ograničene mandate, ali sve se to često drži u najstrožoj tajnosti.

Jedna od rijetkih loža koja je javnosti pružila uvid u svoje izbore je Velika loža u New Yorku gdje svaki kandidat mora predstaviti svoj životopis, ali i program rada Velike lože u njegovom mandatu. Nije poznato tko će naslijediti Hanžekovića u hrvatskim masonima, a ne znamo čak ni kako će ti izbori biti organizirani...

Masoni u Hrvatskoj

Prva loža u Hrvata, ona u Glini, radila je već 1759. godine, otkrio je autor Branko Šomen prošle godine u najavi trećeg dijela njegove trilogije o povijesti slobodnog zidarstva u Hrvatskoj. Otkrio je tijekom svog istraživanja da su francusko-ilirske lože za vrijeme Napoleona utjecale na razvoj dalmatinskih gradova jer su se masovno otvarale škole i čitaonice. Osobito su značajne spoznaje vezane i uz utjecaj Maksimilijana Vrhovca na razvoj hrvatske kulture (po njemu se zove Maksimir, preuređeni park na istoku Zagreba); uz utjecaj poljskih emigranata, koji su imali svoje sjedište u hotelu Lambert u Parizu i našli političke veze s Ljudevitom Gajem i njegovim suradnicima; o (ne)sudjelovanju slobodnih zidara u atentatu na princa Ferdinanda u Sarajevu; o rascjepu unutar Velike lože Jugoslavije, kada su hrvatski slobodni zidari zbog nesporazuma s Beogradom, 1927. utemeljili svoju (nepriznatu) Simboličku veliku ložu Libertas u Zagrebu, pisao je Večernji prije nepunih godinu dana.

Zanimljiva je sudbina i rad odvjetnika Ive Politea, od 1918. godine člana lože Ljubav bližnjega. Nije branio samo komuniste poput Josipa Broza Tita u poznatom Bombaškom procesu kao i Aliju Alijagića, atentatora na ministra unutarnjih poslova u Vladi Kraljevine SHS Milorada Draškovića, nego i samog nadbiskupa Alojzija Stepinca.

"Uz dr. Natka Kačića, dr. Politeo dodijeljen mu je kao odvjetnik po službenoj dužnosti i tako se dogodilo da su u komunističkom režimu dva slobodna zidara branila katoličkog svećenika, nadbiskupa Alojzija Stepinca! Komunisti, naime, podjednako nisu voljeli ni Crkvu ni slobodne zidare", kazao je Branko Šömen.

Slobodnih zidara, koji su utjecali na razvoj hrvatske duhovne misli, bilo je, kaže, mnogo. Među njima, više od dvadeset slikara i kipara, poput Ivana Meštrovića, Marina Tartaglie, Bele Čikoša Sesije, poznatih književnika, poput Ive Andrića, Antuna Barca, Gustava Krkleca, bilo je i glazbenika, među kojima i operni pjevač Josip Križaj, glumac Aleksandar Binički. Slobodni zidar bio je violinist Juro Tkalčić, poznati liječnici dr. Fran Bubanović, dr. Franjo Durst i dr. Andrija Štampar, akademici dr. Grga Novak, dr. Ferdo Šišić, dr. Milan Prelog…